Rusija namerava da odbrani pravo na veći deo Arktičkog epikontinentalnog pojasa
Rusija završava pravno obrazloženje svojih prava na Arktik. Dorađenu prijavu potkrepljenu novim istražvianjima za dobijanje zvaničog prava proširenja spoljnih granica arktičkog epikontinentalnog pojasa komisija UN za pomorsko pravo treba da dobije do kraja 2013. godine.
Rusija je prva od arktičkih zemalja predala 2001. godine prijavu UN za preciziranje granica svog epikontinentalnog pojasa u Severnom Ledenom okeanu. Radi potvrđivanja pripadnosti grebena Lomonosova i Menedeljejeva ruskoj obali Rusija je uputila na Arktik nekoliko naučnih ekspedicija. 2007. godine prvi put u istoriji dva ruska batiskafa MIR spustila su se na dno Severnog ledenog okeana na dubinu od preko 4000 metara i izvukla uzorke tla. Kasnija istraživanja su dokazala: tlo nije okeanske, već kontinentalne prirode. 2012. godine ruski naučnici prvi u svetu su izveli dubokovodno bušenje, rekao je za Glas Rusije specijalni predstavnik Rusije za međunarodnu saradnju u Arktiku i Anarktiku senator Artur Čilingarov.
- Bili su izvedeni jedinstveni eksperimenti uz korišćenje najsavremenijih metoda proučavanja reljefa dna i uzimanja uzorka. Istraživačke podmonrice Ratne mornarice Rusije su se spustile na dubinu od oko 2 kilometra i odredile mesta uzimanja uzorka tla do kojih se kasnije došlo uz pomoć uređaja za bušenje. Ali potreban je nastavak naučnih radova. Ne možemo da predamo prijavu ako nismo sto posto uvereni u pozitivan rezultat. Zato 2013. godine potrebna je još jedna ekspedicija. Na osnovu njenih rezultata ćemo se priprmati za predaju prijave komisiji UN krajem godine.
Aktuelno međunarodno zakonodavstvo određuje zonu ekonomskih interesa države samo na 200 nautičkih milja od obale. A sve što je dalje već je zajedničko, tačnije u suštini ničije. Zato još 1982. godine Konvencija UN za pomorsko pravo je odredila da obalska država može da pretenduje na kontrolu epikontinentalnog pojasa van granica svoje izuzetne ekonomske zone. Ali radi toga treba da pruži dokaze da je ovaj pojas geološki produžetak njenog kopna, rekao je u intervjuu za Glas Rusije ambasador za specijalne misije MIP Rusije Anton Vasiljev.
- To će dati Rusiji suverena prava. Prvo je da istraži ono što se nalazi na morskom dnu i u njegovim nedrima. Druog je izuzetno pravo da se vadi ono što se nalazi na morskom dnu. Morate se složiti da to nije malo. Ali pri tome nije ispravno tvrditi da je uvećanje granica epikontinentalnog pojasa uvećanje teritorije države. Mi ništa osim ova dva suverena prava nećemo dobiti, naše državne granice sticanjem dodatnog epikontinentalnog pojasa ni za milimetar se neće pomeriti. Na primer druge zemlje mogu da postavljaju preko dna kablove ili da love tamo ribu.
U slučaju utvrđivanja prijave u UN, Rusija može da stekne teritoriju površine milion i 200 hiljada kvadratnih kilometara – površinu nekoliko evropskih zemalja zajedno uzetih, bogatu sirovinama. Nije tajna da je epoha lakih za vađenje i jeftinih u proizvodnji nafte i gasa u svetu završena. Zato sve države koje imaju bar neku vezu sa Arktikom, aktivno pretenduju na osvajanje morskih nalazišta nafte i gasa u severnim morima. Prema podacima naučnika, u rusko moru je koncentrisano do 70% svih podvodnih rezervi nafte i gasa u regionu.
Na podvodne teritorije Arktika osim Rusije pretenduju SAD, Kanada, Danska, Island, Finska i Švedska. Za sada od polarnih zemalja odobrenje svoje prijave za epikontinentalni pojas u Komisiji UN dobila je samo Norveška. Pri tome ni o kakvom sukobu reči nema, podvukao je ruski diplomata. Obalske države pretenduju na epikontinentalni pojas u svom akvatorijumu, tako da ruska prijava ne krši interese drugih arktičkih zemalja.
Lada Korotun,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Arktik
- geopolitika
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















