Dan sećanja na žrtve genocida Jermena
Dan sećanja na žrtve genocida Jermena obeležava se svake godine 24. aprila. Tog dana 1915. godine bili su bačeni u tamnicu Osmanske imperije, a zatim ubijeni najbolji predstavnici jermenske inteligencije. 800 učitelja, lekara, sveštenika, pisaca, slikara i javnih poslenika zemlje bili su prve žrtve represije. Iza njih je usledilo masovno ubijanje i progon iz svoje istorijske domovine stanovnika Zapadne Jermenije.
Rezultat prvog gedocida 20. veka koji je organizovala turska partija Ujedinjenje i progres bio je čudovišan. Poginulo je milion i po Jermena, tačnije oko polovine čitavog naroda u to vreme. Ostali su samo Jermeni Ruske carevine i izbeglice u trećim zemljama. Od tada je prošlo skoro sto godina i sve vreme jermenski narod se bori za međunarodno priznanje i osudu genocida, govori direktor Instituta za Istok Nacionalne akademije nauka Jermenije Ruben Safrastajn.
- To nije samo zločin protiv jermenskog naroda, već protiv čitavog čovečanstva. Priznanje genocida od strane međunarodne zajednice ima veliki značaj ne samo sa tačke gledišta morala, zato što uspostavlja pravdu, već i radi sprečavanja mogućih budućih genocida.
Turska je tokom čitavog svog postojanja sprovodila politiku falsifikacije događaja iz 1915. godine, nastavlja Ruben Safrastjan.
- Nažalost, ova državna politika nastavlja se i do danas. Ali zajedno sa tim poslednjih godina vidimo da se u turskom društvu pojavljuju grupe inteligencije – studenata, naučnika, koji izražavaju mišljenje suprotno zvaničnoj politici. Nadam se da će takvih ljudi u Turskoj vremenom biti više.
O zločinama protiv jermenskog naroda koji su se desili u Osmanskoj imperiji treba govoriti na raznim jezicima sveta, ističe direktor Instituta za politička i socijalna istraživanja Crnomorsko-Kaspijskog regiona Vladimir Zaharov.
- U Nemačkoj, Francuskoj, u Italiji i u drugim zemljama čuvaju se arhivski materijali posvećeni genocidu Jermena. Delimično oni su objavljeni. Ima ih čak na ruskom. Ali treba ih objaviti na engleskom. Neka čitav svet zadrhti od užasa koji se desio u Turskoj imperiji. U Turskoj sada prevladava takvo mišljenje – to su bile teritorije koje su Jermeni napustili. Ali niko ih nije napuštao. Jermene su ubijali i proterivali, oni su umirali putem. Ja sam već tako star da sam o detinjstva slušao priče onih koji su preživli genocid. Iz Armavira sam i moji susedi su bili Jermeni. Oni su pričali kako su se spasili, šta se desilo 1915. godine. To znam prema pričama očevidaca.
Činjenica genocida jeremenskog naroda zvanično je priznata u 21 državi sveta, između ostalog Rusiji. 43 od 50 američkih država takođe se zalaže za istorijsku pravdu. Među međunarodnim organizacijama koje su priznale genocid su Komisija UN za ratne zločine, Evropski parlament i Svetski savet crkava.
Mihail Aristov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Henry Morgenthau, ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- Jermenija
- Turska
- godišljica
- zločin
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















