Praznik radija
Sedmi maj je Dan Radija. Upravo tog dana 1895. godine ruski fizičar Aleksandar Popov izveo je prvu seansu radioveze, označivši početak brzog razvoja bežičnih tehnologija. 20-ih godina 20. veka pojavio se masovni radijski program, trideset godina kasnije u život je ušla televizja. Na kraju su se prazniku pridružili ne samo radnici svih oblasti veze i autori emisija koje se emituju u etru, već i milioni gledalaca i slušalaca.
Radio, bez obzira na snažnu konkurenciju novih elektronskih medija, ispostavio se neobično vitalnim. Čitanje informacionog, analitičkog i umetničkog sadržaja i dalje je traženo među slušaocima. Posebni pravac je međunarodni radio, sa kojim je neposredno vezana radiokompanija Glas Rusije. Svoju publiku ona nalazi na svim kontinentima. Među slušaocima je dosta sunarodnika, primećuje ekspert Glasa Rusije, politikolog, predsednik fonda Politika i predsednik uprave fonda Ruski mir Vjačeslav Nikonov.
- Sada van granica Ruske Federacije na ruskom govori više ljudi nego u samoj Rusiji. Interesovanje šta se dešava u našoj zemlji veliko je. Ljudi žele da ne zaborave ruski, kojim govori preko 300 miliona ljudi. Nesumnjivo je da radio koji emituje program na čitav svet na ruskom i na jezicima mnogih drugih naroda, uvek će nalaziti svoju slušalačku publiku. Odaziv koji dobijaš posle istupanja na Glasu Rusije svedoči o visokom nivou novinara. I neka svaki dan za vas bude Dan radija.
Glas Rusije emituje program na 38 jezika i svake godine dobija na desetine hiljada pisama od svojih slušalaca iz 160 zemalja, govori ekspert radiokompanije za rad sa slušaocima Jevgenija Gorohova.
- Najviše pisama stiže iz Nemačke, Indije, Japana, SAD i Velike Britanije. Odazivi dolaze takođe iz egzotičnih kutaka planete kao šot su Benin, Beliz, Burkina-Faso, Zambija, Kongo, Obala Slonovače, Gvineja-Bisao, Mauricijus, Madagaskar, Trinidad i Tobog i drugi. Poverljivi ton pisama svedoči o tome da se novinari prihvataju kao bliski prijatelji sa kojima mogu da se podele svoji uspesi i neuspesi, da se ispriča o svojoj porodici, o situaciji u zemlji za koju se emituje program, traži savet.
Publika koja voli da sluša emisije iz Rusije postoji, što znači da su perspektive radiokompanije solidne.
Za mnoge ljude glas voditelja, muzika, vrlo je prijatna pratnja svakodnevnog rutinskog posla, govori dekan fakulteta Žurnalistike Moskovskog državnog univerziteta Jelena Vartanova.
- Mnogi ruski građani se nalaze van kuće. Za ove ljude audioveza sa Moskvom zahvaljujući Glasu Rusije postaje važna podrška u njihovim komunikacionim strategijama. Glas Rusije treba da zvuči sigurnije, masovnije i jače. Želim vam da sačuvate svoje humanističke tradicije u novoj multimedijalnoj sredini. Glasu Rusije želim da bude univerzalan i slušan na svim kontinentima.
Rezimirajući mišljenja eksperata, može se istaži da saradnici Glasa Rusije neće morati da se žale u promenjenoj telekomunikacionoj sredini. Treba osvajati nove tehnologije, zvučati sigurnije i jače i proširivati granice slušalačke publike, za koju svaki dan treba da ostane Dan radija.
Mihail Aristov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- mediji
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















