Nuklearno oružje u novim zemljama – katastrofalne posledice
Koje funkcije vrši Sporazum o nerasprostiranju nuklearnogo oružja i MAGATE? Koje zemlje su najviše napredovale ili već stvorile tehnologije dovstruke namene ili samo nuklearno naoružanje?
O tome je za Glas Rusije govorio stalni predstavnik RF u međunarodnim organizacijama u Beču Vladimir Voronkov.
- Postoji Sporazum o nerasprostiranju nuklernog naoružanja. 1. jula 2013. godine navršiće se 45 godina od trenutka otvaranja ovog sporazuma za potpisivanje. Moji komplimenti za Glas Rusije koji profesionalno prati ovu problematiku važnu za bezbednost RF.
U skladu sa Sporazumom o nerasprostiranju nuklearnog naoružanja, postoji samo 5 priznatih nuklearnih sila – Rusija, SAD, Kina, Francuska i Velika Britanija. Ove zemlje su preuzele obaveze da ne rasprostiru nuklearno naoružanje. Sve ostale države članice sporazuma dobrovoljno su odustale od posedovanja nuklearnog naoružanja.
Još pre 45 godina bilo je očigledno da će pojava nuklearnog naoružanja kod novih zemalja dovesti do katastrofalnih posledica. Sada to razumevanje deli većina zemalja – 190, koliko ih je potpisalo Sporazum.
Rusija se zalaže za to da sporazum stekne zaista univerzalni karakter i poziva zemlje kao što su Indija, Pakistan, Izrael, koje za sada ostaju van okvira sporazuma, da mu se pridruže što je moguć pre.
Ali Sporazum o nerasprostiranju nuklearnog naoružanja nije samo mehanizam zabrana. Zato je civilni razvoj nuklearne energetike jedan od pravaca koji određuje sporazum. On dozvoljava i čak podstiče korišćenje i razvoj nuklearnih tehnologija u civilne svrhe. Mnoge nenuklearne države potpisnice Sporazuma imaju razvijene nuklearne gorivne cikluse. Među njima su Argentina, Brazil. Japan. Recimo, Nemačka i Holandija se nalaze u sastavu evropskog koncorcijuma za obogaćivanje uranijuma.
Pri tome Nemačka, Holandija, Švajcarska, Kanada, Južna Koreja imaju sopstvene snažne naučno-istraživačke i primenjene razrade u oblasti osetljivih nuklearnih tehnologija. U skorije vreme Japan namerava da pusti u rad veliki objekat za preradu odrađenog nuklearnog goriva. Nastvlja da razvija i usavršava svoje kapacitete u oblasti obogaćivanja uranijuma Iran.
Može se reći da sve ove zemlje poseduju tehnologije koje stvaraju potencijal dvostruke namene, koji u slučaju donošenja odgovarajuće političke odluke može da bude iskorišten i za pravljenje nuklearnog oružja. Ipak, sa druge strane, upravo to ima principijalni značaj.
U skladu sa Sporazumom o nerasprostiranju nuklearnog naoružanja, sva nuklearna delatnost ovih država nalazi se pod stalnom kontrolom MAGATE. I dok se inspektori agencije nalaze na odgovarajućim objektima, međunarodna zajednica ima punu garanciju da se ova delatnost vrši isključivo u civilne svrhe.
Natalija Smirnova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva je gađala dva skladišta goriva i brod koji je korišćen za prevoz vojnih zaliha...
Kancelarija nemačkog kancelara navodno je odbila da razjasni da li je dobila upozorenja pre miniranja ruskih gasovoda...
Ukrajinske snage izvele su raketni napad na grad Kirov, izazvavši požar u industrijskom pogonu, koji je u međuvremenu ugašen, saopštile su lokalne vlasti....
Jedna radnica je poginula, a još tri osobe su u bolnici nakon noćnih napada na objekte kompanije „Vajldberis“ na jugu Rusije...
U noćnom napadu pogođena su dva broda, lučka infrastruktura, rezervoari sa gorivom, logistički centar i obalska raketna baterija, saopštila je Moskva...
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Ostale novosti iz rubrike »
















