Putin i Obama se dogovorili da podstaknu proces mirovnih pregovora o Siriji
Sirijska kriza, kao što se i očekivalo, postala je jedna od glavnih tema dnevnog reda prvog dana samita Velike osmorke u Severnoj Irskoj. Dan ranije u štampi su se pojavile prilično oštre ocene ruskog stava o regulisanji sirijske krize: pisali su da će Putin na samitu istupiti sam protiv svojih partnera. Ipak sastanci u bukvalnom smislu na marginama samita, koji se održavaju ove godine u prestižnom golf-letovalištu, pokazali su da su lideri zainteresovani za dijalog o regulisanju sirijske krize.
Pregovori Putina i Obame bili su pretposlednji u bogatom programu prvog dana samita u Loh-Ernu.
Pregovori su trajali skoro sat duže od planiranog, što je naravno zagrejalo atmosferu u pres- centru. Ipak predsednici su se ograničili konstatacijom činjenica. Rusija i SAD će uvećavati bilateralnu sradnju: u sferi ekonomije linijom međuvladine komisije u okviru STO, kao i u borbi protiv zajedničkih opasnosti – terorizma i kibernetičkog kriminala. Ove namere su potvrđene u sporazumima koje su predsednici potpisali u ponedeljak. Etapni sa ove tačke gledišta treba da bude rusko-američki samit koji će proteći u Moskvi početkom septembra, uoči Velike dvadesetorice. Po pitanjima globalne politike – situacije na Korejskom poluostrvu, saradnji u Avganistanu i iranskom problemu, posebno uzimajući u obzir rezultate izbora proteklih u zemlji – Obama i Putin su potvrdili su spremni da idu napred. Čak u najosetljivijim pravcima. Očigledno da se ova primedba odnosila na najosetljivije pitanje – sirijsko. Vladimir Putin je stavio do znanja da povoda za špekulacije nema, Moskva i Vašington bez obzira na sva „hemijska trvenja“ slažu se u glavnom: konflikt u Siriji treba da bude regulisan samo političkim putem.
- U nečemu se naše pozicije još ne podudaraju, ali mi smo ujedinjeni zajedničkom težnjom da prekinemo nasilje, prekinemo uvećanje broja žrtava u Siriji, rešimo problemu mirnim sredstvima, između ostalog pomoću pregovora u Ženevi. Mi smo se dogovorili da podstaknemo proces mirovnih pregovora i da podstaknemo strane da sednu za jedan sto, organizuju sastanak u Ženevi.
Američki predsednik je potvrdio: ni Vašington, ni Moskva ne odustaju od ideje održavanja mirovne konferencije. Pripremni rad će biti nastavljen.
- Zajedno smo zainteresovani za to da se prekine nasilje koje se tamo vrši, kao i za to da neutališemo hemijsko oružje koje može da se nalazi u Siriji, kako bismo sprečili njegovo korišenje i rasprostiranje.
Svi bilateralni pregovori na marginama samita Osmorke su tekli u naglašeno jednostavnoj atmosferi. Usred golf-letovališta Loh- Ern u ove svrhe specijalno je podignut beli šator. Ali neformalna atmosfera – lideri su razgovarali bez kravata, čak kancelar Nemačke Merkel promenila je tradicionalni blejzer stroge siluete za nešto slobodniji – nije nikoga uvela u zabludu. O tome koliko teško napreduju pregovori o Ženevi-2 videlo se po licima Putina i Obame – odgovornih za inicijativu da se održi konferencija. Oni su se osmehnuli za vreme zajedničkih izjava samo dva puta. Prvo prilikom rukovanja i kada je trebalo završiti sastanak radosnom notom:
Obama: Takođe smo govorili o tome da predsedniku Putinu sve bolje ide džudo, a što se tiče košarke postaje sve slabiji. I obojica smo se složili da s godinama sve teže je podneti opterećenje.
Putin: Predsednik želi da me opusti svojom izjavom da on postaje slabiji.
Posle glavnih bilateralnih pregovora prvog dana samita usledio je ručak lidera. Uoči sastanka u Loh-Ernu više puta je izjavljivano da on može da postane svojevrsna proba Ženeve-2. Na inicijativu domaćina Putin i Obama trebalo je da budu svojevrsni moderatori diskusije, tako je o tome govorio Dejvid Kameron. Koliko će se promeniti tonalitet u Berlinu ili Parizu posle ovog sastanka iza zatvorenih vrata, za sada je rano suditi. U svakom slučaju zajednički komunike o rezultatima samita o Loh-Ernu, gde je između ostalog izložen stav Osmorke o krizi u Siriji – biće kompromisni.
Polina Černica,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















