
STO DESET GODINA OD ROĐENJA DŽORDŽA ORVELA
Godine 1917. dobija stipendiju i pohađa koledž Iton.Nakon završenog koledža, Orvel je služio pet godina u kolonijalnoj policiji u Burmi, da bi zatim prešao u Evropu gde se bavio slučajnim poslovima i počeo da piše . Iz tog perioda je njegov roman „ Niko i ništa u Parizu i Londonu „ (Down and out in Paris and London, 1929.)
Bio je dobrovoljac u Španskom građanskom ratu 1930.-ih , a tokom Drugog svetksog rata vodio je na Bibisiju antifašističke emisije.
Umro je 21. januara 1950. g. od tuberkuloze.
Begunac iz tabora pobednika
Orevla je njegov prijatelj Ričard Ris nazvao beguncem iz tabora pobednika.Mogao ga je slobodno nazvati i „prebegom „, jer takvi su se u HH veku brojali na milione.
A k pobeđenima je prelazio uvek samo pojedinac kao što je u ovom slučaju bio Orvel.
Biblija, Marks, Orvel- u takvom poretku čovečanstvo već pola veka bira šta najre treba pročitati.Rejting je Bog savremenog sveta !
Ali zašto baš Orvel? Ni Solženjicin,ni Čehov s Tolstojem, pa čak ni Orvelov prijatelj Artur Kestler, čak ni prorok veka Herbert Vels, (Herbert George Wells, 1866-1946)koji je jednom izgubivši u sporu vođenom dopisivanjem o budućoj sveopštoj sreći , u svojoj bespomoćnosti, ne mogavši da nađe ništa lepše , napisao Orvelu :“Vi ste g...!“ Tačka.Poslednji argument intelektualca!.. Znamo, znamo...
Možda se oni nisu uopšte ni sporili o sreći.Ali o „sreći“ je Orvel zaista razmišljao .Možda bi se čak moglo reći bez bojazni da će nas „ubiti prejaka reč“: I „Životinjska farma „(Animal Farm 1944), i najstravičnije proročanstvo HH veka ,„1984“, su dela o sreći !O društevnoj Jednakosti među ljudima i sveopštoj Pravednosti. Ali ako se počne „realno“ govoriti o sreći, uputno bi možda bilo pozvati se na Orvelove reči :“Osećanje sreće je svojtveno samo onim ljudima koji ne smatraju da sreća treba da ih prati celog života.“
Orvelovo ime –ideja vodilja za misleće ljude
Veliki pisac Orvel je odavno postao kao parola za misleće ljude širom sveta.U njegovoj domovini, Velikoj Britaniji,izadli su mu sabrana dela u 20 tomova u koja su ušla 5 romana, satirična bajka, zbornik stihova kao i 4 toma kritike i publicistike.Dela su mu prevedena na 60 jezikam ekrnaizovana, ušla u školske programe.
Sve to potvrđuje da je Orvel i oficijelno priznat kao velikan svetske književnosti.
Na sreću, prijatelji ga nisu poslušali i pojavile su se dve knjige o njemu.Jedna je već pomenuta „Begunac iz tabora pobednika“ Ričarda Risa, a drugu pod nazivom „Kristalni duh „ je napisao proefsor Krik , politikolog.
Kad se pojavio Krikov životopis velikog pisca , Dejli Tlegraf (Daily Telegraph) je o Orvelu napisao:“To je takav autor, ličnost koja u svemu sija „
„Svetac „ je morao da umre još u Španiji
„Svetac „ je morao da umre još u Španiji.Metak mu je probio vrat u pet ujurtu.To se dogodilo na položaju kod Veska, sedam meseci nakon što je on započeo svoj lični rat protiv Franka.Već je bio zaradio čin narednika i pod njgovom komandom bilo je 30 boraca španske republikanske armije. Danju su boravili u rovovima zaštićeni džakovima peska, pripremali obroke na razređenoj vatri , a po noći su vršili prepade i zarobljavali fašiste.
Ceo naš život je izbor
Orvel je smatrao da je sav život čovekov –izbor. I po tome se upravljao i sve je prihvatao po toj maksimi.
Poslednji anonimni zapis u tajnom Orvelovom dosije specijalne službe koja mu je odavno bila za vratom ,glasio je : „ 21. januara 1950., tačno šest meseci nakon izdanja njegovog romana „1984.“ pisac je umro od tuberkuloze.“
A jedan od najbližih njegovih prijatelja ,onaj koji ga je nazvao „beguncem iz lagera pobednika „, Ričard Ris, nije uspeo da se s njim oprosti:“Bio sam na jednom književnom savetovanju, kad odjenom neko uđe i viknu „Umro je Orvel !' U ćutanju kojem sam se predao, sećam se, odjednom se rodila misao:odsad će ovaj dobri i gnevni čovek postati jedan od vladajućih mitova HH veka „.
„O nije bio kao mi“, napisao je Kestler.“Umeo je da vidi očigledno, ne bojeći se da govri o onome šta je video, i za razliku od većine politikologa i sociologa on je to mogao iskazati na odličnom engelskom jeziku.“
Je li potrebno osmisliti Orvela do dna ?
Ovaj ogled o jubileju velikog i stravičnog proroka HH veka, mogli bismo završiti glavnim pitanjem:“Jesmo li mi kao društvo novog svetskog poretka dorasli da možemo dopreti do dubine razumevanja Orvela? I to nakon što smo okusili sve te „alternative „ koje nam se nude u zamenu totalitarizmu , koje su danas u opticaju ?
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















