Nije dobro špijunirati saveznike?
Edvard Snouden nastavlja da otvara svetu oči na razmere elektronskog špijuniranja američkih specijalnih službi. Objekt špijunaže postala su predstavništva EU u Vašingtonu u Njujorku, kao i rezidencija Saveta EUu Briselu dvorac Justus-Lipius.
Ovakvu informaciju prvi je objavio uticajni nemački nedeljnik Špigel, dobivši je od odbeglog saradnika Cije i ANB koji je postao heroj. U nedelju je usledila nova procija kompromitirajućeg materijala. Britanski list Gardijan dobio je podatke da su amerikanci špijunirali ambasade i druga predstavništva 38 država – među evropskim zemljama na spisku su Francuska, Italija i Grčka. Specijalne službe SAD ne samo da su postavile u predstavništvima EU prisluškivače, već su i kontrolisale njihove unutrašnje kompjutere, imale dostup elektronskoj prepisci i dokumentima. EU u dokumentu nedvosmisleno se ocenjuje kao cilj za napad.
U Evropi takve vesti su izazvale buru negodovanja – bune se i političari i javnost. Reč je već o mogućem hlađenju i čak i krizi u transatlantskim odnosima. Pod pretnjom mogu da se nađu i pregovori između EU i SAD o formiranju slobodne ekonomske zon ekoji se vode od februara ove gdoine. O tome je između ostalog govorila Evropski komesar za pitanja pravosuđa, fundamentalnih prava i državljanstva Vivijan Reding, podvukavši da saveznici jedni druge ne špijuniraju.
Lideri zemalja EU, u prvom redu kancelar Nemačke Angela Merkel za sada nije saopštila bilo šta povodom nastale sitaucije. Ekspert za kibernetičku bezbenost sa Slobodnog Univerziteta Berlina Sandro Gajken u razgovoru za Glas Rusije istakao je da za Nemce praćenje američkih specijalnih službi odavno nije novost. Zato sve to nije izazvalo poseban odjek u društvu.
- Nažalost, nemačka javnost sada nije tako snažno rezignirana ovim događajima. Da postoji širi odjek u javnosti, reakcija političara takođe bi bila jasnija i odlučnija. U suštini u Nemačkoj su svi znali da se Cija bavi sličnom delatnošću i da prati sve što može. zato sada to nije pravo iznenađenje i nije dovelo do ozbiljne eskalacije napetosti u bilateralnim odnosima. Naravno, kancelar Angela Merkel već je izrazila predsedniku Obami nezadovoljstvo Nemačke, ali u celini ovi događaji se ne ocenjuju u Nemačkoj tako užasavajuće da bi se tim povodom unela napetos u odnose sa SAD.
Otkrivene činjenice još jednom svedoče o aktuelnosti problema međunarodne informacione bezbednosti. Evropljani su krajnje osetljivi pred licem dominacije SAD u informacionoj sferi. To bi moglo do dovede do niza konksturkitvnih koraka, tačnije do revidiranja zajedničke strategije EU povodom kibernetičke bezbednosti. Na primer, mogla bi da se očekuje veća međunarodna podrška inicijativa Rusije na utvrđivanju pravila odgovornog ponašanja država u informacionom prostoru (odgovarajući dokument je bio dat na razmatranje Generalnoj skupštini UN još u septembru 2011. godine). Da podsetimo da je upravo Rusija postala inicijator početka međunarodnog razmatranja pitanja informacione bezbednosti.
Ali da li evropljani imaju političku volju da preduzmu konkretne korake u tom pravcu? Ili je negodovanje evropskih političara samo igra za publiku i težnja da se zarade politički poeni? Predstavnik ANB SAD izjavio je za agenciju Rojters da je reč o sasvim uobičajenoj prksi specijalnih službi, ustaljenoj u svim zemljama sveta. problem je očigledno samo to što je sada sve to procurilo u javnost. Bela kuća je obećala da će pružiti evropljanima tražena objašnjenja diplomatskim kanalima.
Irina Popova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















