Viktor Ivanov: «Borba protiv droge mora da postane međudržavni zadatak»
Više od 150 kilograma koncentrisanog avganistanskog heroina su zapljenili od početka juna pripadnici Federalne službe RF za kontrolu prometa droge. To je samo mali deo prometa, koji svakodnevno vrše narkotrgovci na teritoriji zemlje. Šef FSKN Viktor Ivanov je uveren da radi smanjivanja avganistanskog narkotrafika i Rusija, i zemlje Carinskog saveza moraju da pod hitno preduzmu niz kardinalnih mera.
Prema podacima FSKN, svake godine zbog upotrebe droge u Rusiji umire oko sto hiljada ljudi, taj otrov upotrebljava oko 8 i po hiljada građana zemlje, a više od 18 miliona ih je probalo bar jednom. Jedan od glavnih dobavljača heroina u zemlju je Avganistan. Od početka jula je uspelo presretanje dve krupne partije droge. Priprema za operacije se vodila skoro godinu dana, priča šef FSKN Viktor Ivanov.
- Počele su obe operacije u jesen 2012. godine, kada smo u severnom ruskom rejonu prekinuli kanale isporuka avganistanskog heroina. Oni su bili samo deo, ćelija za organizaciju većeg kanala. Taj rad je omogućio da realizuemo dve današnje operacije.
Tokom prvog akcije narkopolicajci su zaplenili kiper, koji je stigao iz Tadžikistana tobože radi prodaje šljiva. Skrovišta sa drogom su bila unutar drvenih podloga. U daskama debelim 2 santimetra su bile niše, u kojima su se nalazila pakovanja s heroinom - 484 pakovanja ukupne težine 115 kilograma. Kvalitet stolarskih radova je omogućio pripadnicima resora da pretpostave o kriminalnom biznisu industrijskih razmera.
Drugu partiju heroina je takođe prevozio stanovnik Tadžikistana. Droga, zavijena u pamučnu tkaninu, bila je sakrivena u šupljinama lukova kod zadnjih točkova. Težina ilegalne robe iznosi 40 kilograma, nastavlja Viktor Ivanov.
- Zločinici su namerno koristili park automobila, koji imaju velike unutrašnje šupljine. Droga je bila smeštena na fabrički način uz korišćenje aparata za zavarivanje. Bili su napravljeni tehnološki otvori, tuda je bio smešten heroin, sve je marljivo zavareno i pokriveno gudronom, zatvoreno plastičnim nišama. Nikakav pas ne bi našao partiju droge, prosto ne bi mogao da je nanjuši. Između ostalog, za volanom tog automobila je sedeo ne samo građanin Tadžikistana, već ekstremist, koji je čitav svoj tim formirao na osnovi tranzita droge u Rusiju. On je takođe stvorio grupaciju na teritoriji RF, koja se bavi prijemom i distribucijom droge, trgovinom heroinom u raličitim regionima zemlje.
Šef FSKN je uveren da radi smanjivanja i dalje pune obustave narkotrafika iz Tadžikistana i Avganistana je, prvo, neophodno revidiranje migracione politike RF, koja je danas povredljiva. Migranti iz Srednje Azije moraju da prilikom dolaska u Rusiju imaju pasoše, a ne lične karte, kako se dešava danas. Neophodno je uvođenje viznog režima, vredi takođe da se revidira i infrastruktura Carinskog saveza, smatra Viktor Ivanov.
- Danas, analizirujući tokove robe iz država Srednje Azije, došlo je do ogromnih promena. Naprimer, obim poljoprivrednih proizvoda, koji stižu u RF iz Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgizije, a koje su van predela Carinskog saveza, smanjio se 10 do 50 puta. To svedoči da se sva ta roba carini na teritoriji Carinskog saveza u Kazahstanu, te stiče karakter robe ne zemlje svog porekla, već zemlje tranzita. Zbog toga su u zabludi i kontrolne, i nadzorne instancije.
Još jedna efikasna mera moglo bi da postane uvođenje krivične odgovornosti za upotrebu droge. Krivična odgovornost onih, koji upotrebljavaju drogu, ne samo će doprineti smanjenju broja korisnika droge u zemlji, već voditi padu narkoprometa i narkotrafika. Nedavno je državni antinarkotički komitet usvojio državni program rehabilitacije i resocijalizacije narkozavisnih ličnosti. Njena realizacija će rešiti ne samo probleme ogromnog broja porodica, već i uštedeti državi najmanje tri triliona rubalja.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















