Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »

MISTICI:VOLŠEBNA ŠEKSPIROVA ALHEMIJA
02.08.2013. god.
Ko je ustvari bio autor Šekspirovih dela ?
Jedinstvenog odgovora ni do danas na to pitanje nema.
Međutim, svi su saglasni u tome da je dramatičar ( makar ko on bio ) ovaplotio u svojim komadima iskustva alhemičara čija dela su prožeta srednjovekovnim verovanjima.
Fiolosofske ideje u Šekspirovim dramama svedoče da je dramski pisac bio odlično upoznat s doktrinama rozenkrajcera( pripdanika tajnog mističnog filosofskog reda).
Tragovi narodne kosmologije i orfičke koncepcije ljubavi
Šekspirolozi skreću pažnju čitaocima: komedija „San letnje noći „prožeta je narodnom kosmologijom,dok je u „Uzaludnom ljubavnom trudu „ sadržana orfička koncepcija ljubavi, ili, drukčije govoreći,zaljubljeni obavezno moraju proći kroz iskušenja.
Ugrađena teorija alhemije sa svim pripadajućim simbolima
U drami „Mletački trgovac „razrađene su Pitagorine ideje , dok se u tragikomediji „Bura“na sceni pojavljuje volšebnik koji se bori protiv zla i mlade ljiubavnike provodi kroz obrede posvećenja.
U osnovu „Zimske bajke „ koja je po žanru slična „Buri ,“ ugrađena je teorija alhemije sa svim odgovarajućim simbolima .
Menli P. Hol ( Manly P. Hall), istraživač i dobar poznavalac masonerije,hermetičke, kabalističke i rozenkrajcerovske simbolističke filosofije, postavio je retoričko pitanje :“Ko bi, osim kabalista , pitegorejaca,ili platonista mogao da napiše „Magbeta „ i „Hamleta „ ?
Ili, „ko bi ,osim čoveka utonolug u mudrost Paracelsa ( Paralcezus, srednjovekovni ahlemičar, fizičar, astrolog,okultista , 1493-1541, prim. B.R. ) mogao napisati „San letnje noći“?“
Pravi autor Frensis Bekon, a ne Viljem Šekspir ?
Po mišljenju ovog eksperta , pravi autor dela koja se pripisuju Šeksiru bio je poznati engleski naučnik Frensis Bekon.Po njegovim rečima,posvećeni rozenkrajcer Bekon, „zašifrovao je u Šekspirovim komadima učenje bratstva rozenkrajcera i istinite rituale masonskog reda.“
Žitije Viljema Šekspira –zagonteka od početka do kraja
Neophodno bi bilo pre početka bilo kakve rasprave na ovu temu izložiti Šekspirov životopis na osnovu utvrđenih, nepobintih činjenica do kojih su proučavaoci njegovog života i dela dosad došli.
Dramski pisac i autor soneta je sam po sebi zagonetka od početka do kraja.U porodici rukavičara ( i to je takođe pod sumnjom ) Džona Šekspira , u nevelikom trgovačkom gradu Stredfordu- na –Ejvonu , grofovija Jorkšir,23. aprila 1564.rođen je dečak koga su trećeg dana po rođenju krstili pod imenom Viljem.
Zapis o krštenju deteta zaista postoji, ali se on čuva u kasnijoj kopiji , napravljenoj oko 1600.g.nakon ukaza kraljice Elizabete Tjudor da se prenesu spsisi iz brzo propadajućih knjiga od hartije na dugotrajniji pergament.A datum 23. april za koji šekspirolozi smatraju da ga ne treba uzimati kao rođendan nacionalnog i svetskog književnog genija ,je dan svetog Georgija , nebeskog zaštitnika Engleske.
Osim nekoliko istorijskih sumnji, prisutne su i sumnje lingvista
Kako treba pravilno pisati prezime najvećeg dramaturga svih vremena i naroda? U genealoškom uputstvu iz 1867.g.nabrojano je 57 varijanti pisanja prezimena Šekspir s napomneom da ih je bilo ne manje od 80.
Tradicionalno štampano prezime Šekspira (Shakespeare )ponekad podeljeno defisom-u pisanim tekstovima varira od Shakspeare do Shaxpeare.Piščevog deda Ričarda , na primer, u dokumnetima su vodili nekad kao Shakstaf , a nekad kao Shakeschafte.
Pod sumnjom, ni kiriv ni dužan,i piščev otac, Džon Šekspir
O piščevom ocu , Džonu Šekspiru, naučnici takođe govoe različito.Posebno se šeksirolozi spore oko toga da li je on bio pismen,iako je zauzimao visoke položaje u gradskoj upravi od načelnika lokalne samouprave pa čak do gradonačelnika Stredforda .
Na vrhuncu svoje karijere Džon Šekspir je bio ( 1568) sudski pristav , a kroz tri godine izabrana je za redovnog i mirovnog sudiju (Justice of the Peace ).Godine 1576. predao je molbu u Heraldičku kancelariju da mu se dodeli grb i plemićka titula.Posle toga je propao, a verovatno razlog tome je bila Reformacija.
Zašto bi to bilo moguće?
Zato što ne možemo sa dosta verovatnoće odgovoriti na pitanje o veroispovesti Šeksšpira i njegovog oca.
Da li Šekspir bio katolik ili pripadnik anglikanse crkve ?
Autor najnovije biografije engleskog genija, Igor Šajtanov, piše:“Neki smatraju da je Šekspir bio katolik, drugi opet tvrde da je bio pripadnik anglikanske crkve u čijem je ritualu proživeo ceo život.
Javno nije zastupao puritanska ubeđenja , a možda je tim povoodm i dočarao jedan od svojih najboljih satiričnih likova,(inače žanra koji u celini nije bio zastupljen u njegovom stvaralaštvu) –Malovolia u „Dvanaestoj noći“.
Da li je Šekspir dobro znao latinski ?
Istraživači su dosta pažnje posvetili potvrđivanju ili opovrgavanju sumnje da li je Šekspir dobro znao latinski jezik. Istina , rečenica Bena Džonsona kome pripada jedna opaska o Šekspiru da „He had smail Latin and less
Greek“, treba shvatiti u kontekstu Elizabetine epohe „On (Šekspir )nije znao dovoljno latinski, a još manje grčki „.
U svakom slučaju Šekspir je latinski znao gore od posinka kamenoresca i priznatog erudite među dramskim piscima Bena Džonsona , a kudikamo slabije od Fransisa Bekona.
„Julije Cezar“ napisan po Plutarhu, ali ne po originalu, nego po prevodu Tomasa Norta
Šekspir je napisao tragediju „Julije Cezar“ po Plutarhu,ali ne po originalu, nego na osnovu prevoda Tomasa Norta, jednog od bestselera, kako bismo danas rekli, toga doba.
Izvesno je , dakakako, da je neko napisao tu tragediju, ali Šekspirov rukopis dosad niko nije video.
Šekspirov sindrom i za „Tihi Don“ Mihalila Šolohova
Slično se deseilo i Mihailu Šlohovu koga su dugo neki književni krugovi u Sovjetskom Savezu i inostranstvu optuživali za plagijat svog najslavnijeg dela, romana epopeje „Tihi Don“. I to sve dok originalni rukopis ovog dela nije pronađen i pokazan javnosti.
Ali, i pored toga, ipak je ostala sumnja o autrstvu ovog , jednog od najvećih romana prve polovine XX veka,koja je potkrepljivana i ekspertskom analizom EVM da je bilo više autora te epopeje, a ne samo jedan pisac.
Greši ne samo tehnika, nego i ljudi,kao u slučaju boračkog staža Visockog
Da unesmeo malo svetlijih tonova u ovu temu oko Šekspirovog, pa i Šolohovljevog autorstva.
U prilog sumnji da može da pogreši ne samo tehnika nego i ljudi.
Najomiljeniji sovjetski pesnik i kant- autor,kultni glumac Vladmir Visocki ( 1938-1980) je toliko ubedljivo pevao pesme o Otadžbinskom ratu da su ga veterani smatrali za svog saborca , koji je morao makar jednu ( dugu ) godinu provesti s njima na frontu boreći se protiv fašista. Ta uverenot starih borca Velikog otadžbinskog rata bila je toliko duboka, da ih niko nije mogao razuverit da Visocki nije mogao biti veteran, ako ni zbog čega drugog , a ono zato što je imao samo 3 godine kad je rat počeo, a 7 kad se završio.
Ruskim ratnim veteranima je ubedljivija od notornih činjenica ipak bila snaga poetske izražajnosti sovjetskog pesničkog genija, pa su njoj i verovali, a ne racionalnim dokazima .
Umetnička imaginacija deluje verodostojnije od realnih činjenica
Umetnička imaginacija delovala je verodostojnije od stvarnih ,opšte poznatih činjenica.
Možda je slično delovao na istarživače i Šekspir svojim omamljujućim genijem.
Jer nije tako mogao pisati čovek koji se nije bavio ovim ili onim zanatom.
Nesumnjivo je da je Šekspir morao biti enciklopedijski obrazvan čovek koji je istovremeno bio posvećen teškom svakodnevnom radu.
To dolikuje samoj prirodi stvaralaštva:ona poput magije onemogućava da se veruje u relanost stvaranja.
A zar to već i nije mistika?
Q.E.D. Quod erat demonstrandum, (što je i trebalo dokazati) .
Svjedno da li Šekspir manje znao grčki ili latinski.
I da li je polagao malu maturu i završio pozivno-usmerenu dramaturgiju, obrazovni profil-genije.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















