Vašington posejao diplomatsku paniku
Zvono za uzbunu američke obaveštajne službe seje paniku među zapadnim državama. Plašeći se terorističkih akata Al-Kaide, posle SAD svoje diplomatske misije u državama Bliskog Istoka i Severne Afrike do kraja nedelje zatvorile su Velika Britanija, Kanada, Francuska i Norveška. Glas Rusije pokušao je da pronađe uzroke za takva dejstva zapadnih zemalja.
Formulacija kojom je Vašington objasnio obustavu rada svojih ambasada nije začudila novinom. Kako je izjavio u intevjuu za američki kanal Ej-Bi-Si predstavnik Komiteta načelnika štabova Oružanih snaga SAD general Martin Dempsi, konkretni ciljevi teorrista nam nisu poznati, ali njihove namere su sasvim očigledne. Američki general je podvukao da sada žrtve terorističkih akata mogu da budu ne samo građani SAD koji rade u ambasadama na Istoku, već i druge zapadne diploamte. Bez obzira na uvijenost izjave američkog vojnika, rekacija zapadnih zemalja je usledila odmah. Vrata svojih ambasada i konzulata su zatvorile već 4 zapadne države. Pri tome ne može da ne začudi brzina i usklađenost sa kojom su London, Otava, Pariz i Oslo obustavili rad svojih diplomatskih predstavništava, ističe ekspert za krizne situacije, veteran Spoljne obaveštajne službe Lav Koroljkov.
- Ovde nije baš sasvim jasno zašto su odjednom neočekivano svi počeli da zatvaraju svoje ambasade, mada je pre toga situacija bila isto tako ozbiljna i signali o mogućnosti izvođenja terorističkih akata stižu redovno. U realnom životu od njih se opravda možda manje od jednog procenta. Posle eksplozija u ambasadama SAD u Keniji sličnih aktova više nije bilo.
Moguće da je takva reakcija bila izazvana time što danas obaveštajne službe svih zemalja evroatlantskog prostora rade u neraskidivoj vezi sa specijalnim službama SAD i ispunjavaju funkciju filijala. Kako smatra vojni ekspert RIA Novosti Konstantin Bogdanov, informacija o terorističkim aktima u pripremi predata je po američkim kanalima, ali mogla je da izazove odgovarajuću reakciju u nacionalnim specijalnim službama zemalja Zapadne Evrope, što je i podstaklo njihovo rukovodstvo da prate primer Vašingtona. Sa druge strane, ovakvo ponašanje može samo da obodri teroriste, dodaje on:
- Ako je to tako, onda zatvaranje ambasada niveliše efekat eksplozije iz jasnih razloga – nema smisla dizati u vazduh automobilom napunjenim eksplozivom praznu ambasadu. Drugo je pitanje: neće li to biti korišteno kao kanaz dezinformacije i neće li ove diplomatske misije mroati da se zatvaraju po rasporedu, jednom u kvaratalu. Ali to već zavisi više od američke obaveštajne birokratije i birokratije Stejtdepartmenta nego od terorist akoji mogu da iskoriste takvu situaciju.
Sa druge strane, uzimajći u obzir maglovite formulacije američke administracije, kampanja može da bude pokušaj da se uguši skanal vezan za Eduarda Snoudena, smatra ekspert.
- Tu mogu da se reše dva zadatka. Prvi je čisto resorni. Američke specijalne službe ANB i Cija koje su veoma postradale od skandala sa Snoudenom, samim tim opravdavaju svoju delatnost uopšte i postojanje elektronskog obaveštavanja između ostalog. Sa druge strane... Amerika samim tim pokazuje da možda ona i jeste svetski žandarm i u pogledu elektronskog obaveštavanja, ali kakva je samo korist od toga! Nisam siguran da su to lažne igre resora u čistom obliku, sasvim je moguće da je takva obaveštajna informacija postojala, ali snaga reakcije na nju u datom trenutku pokazuje da su ovu situaciju mogli da iskoriste i da uguše efekat skandala oko Snoudena.
Međutim prava kampanja zavaranja ambasada može da ima i drugi, za sada nejasni cilj. Kako je primetio Lav Koroljkov, bez obzira na izjavu o povlačenju svojih trupa iz Avganistana naredne godine, američka adminstracija je krajnje zainteresovana za boravak svog kontigenta na Bliskom Istoku. Ekspert je ubeđen da radi dostizanja tog cilja američke bezbednosne strukture mogu da se odluče čak na provokaciju.
Grigorij Milenjin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















