Evropska Centralna banka: od novih potresa niko nije osiguran
Evropska Centralna banka objavila je radni referat pod nazivom Globalne posledice evropske poslovne krize. Dokument sadrži 39 strana, a njegov sastavljač je glavni savetnik direktorata ECB ekonomista Livio Straka. Pri tome u preambuli se dogovara da mišljenje autora ne mora da se podudara sa stavom same banke. Glavni zaključak sastoji se u tome da čak države koje su dobile naziv tihih luka ne mogu da se osećaju osugurano od talasa krize.
Talasi krize, prema analizi Livija Strake, u periodu od 2010. do 2013. godine periodično se ponavljaju. U svom referatu Straka je analizirao 18 najčuvenijih događaja u tri poslednje godine, deo kojih je doprineo prevladavanju kriznih pojava, a deo ih naprotiv produbio. U takve događaje koji su uticali na valutna tržišta ekonomista je ubrojao zvanične izjave rukovodstva EU, niz epizoda političke borbe, kao i najprimetnije publikacije u štampi. Na primer, krizu su produbila masovna istupanja stanovništva u Italiji i Španiji ili rezultati parlamentarnih izbora u Italiji u februaru 2013. godine, zbog čega se zakonodavni organ našao u neizvesnom stanju.
Prema proračunima naučnika ekonomiste, svaki negativni događaj dovodio je do pada kursa evra u proseku za 0,2%. Pri tome negativan uticaj kratkovidih dejstava političara, kako u razmerama čitave EU, tako i na nacionalnom nivou, pojavio se poslednjih godina u značajnijoj meri nego ikada do sad. U celini Sraka karakteriše krizu kao jedinstveni pseudo-prirodni eksperiment globalne transmisije valutnih potresa. A jedan od kardinalnih zaključaka radnog referata ECB jeste teza da širenju talasa krize van granice zone evra doprineli su ne samo državna zaduženost pojedinih zemalja, već i „realne“, kako podvlači Livio Straka, trgovinske i ekonomske veze. Glavni investicioni alanitičar finansijske grupe Brokerkrditservis Maksim Šein sa tim u principu ne spori, ali skreće pažnju na druge aspekte.
- Što se tiče ekonomske krize kao globalne pojave, kaže Šein, mislim da ovde Straka nije pogrešio. Jedino globalnost nije samo u tome što zemlje mogu između sebe da trguju. One imaju i odnose u pogledu kretanja kapitala. Naravno, niko nije osiguran od potresa. Jer kriza nosi, kako mi se čini, sistematski karakter. 20 godina države, kompanije i privatna lica su aktivno uzimale zajmove, ne misleći kako će da vrate ovaj ovac. Sada dugove treba vratiti i to će trajati.
Otprilike o istom tom govorio je u radijskom intervjuu presednik Minhenskog instituta za ekonomska istraživanja Hans-Verner Zin.
- Mi preživljavamo mega-krizu. Dugo su zemlje živele ne prema sredstvima, nagomilavale su budžetski deficit koji je pokrivan iz inostranstva. I kada je došla kriza ispostavilo se da su izgubile konkurentnost. Prestoji dugi proces povratka i pada sa nebesa na tle realnosti.
Prilazi vodećeg ekonomiste ECB i eksperata u oceni krize mogu da se u nečemu razlizale. Ali suštinu verovatno ne menjaju.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Jim D. Woodward/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















