Aja Sofija može ponovo da postane džamija?
Čuvena crkva Sveta Sofija u Istambulu može ponovo da postane džamija. Molbu o tome odavno su dobile vlasti zemlje. Ako odluka bude pozitivna, hrišćanski svet će izgubiti jedan od svojih važnih simbola. A u Turskoj će moći da se govori o reislamizaciji i početku gonjenja hrišćana, uvereni su eksperti.
Crkva Sveta Sofija izgrađena sredinom 4. veka već je bila džamija. To se desilo u 15. veku, posle pada Konstantinopolja. I tek 1935. godine, zahvaljujući politici religiozne tolerancije Mustafe Kemala Ataturka, osnivača i prvog predsednika Turske Republike, jedna od najvećih hrišćanskih crkava sveta je dobila status muzeja. Krajem 80-ih godina muzej je bio uključen u spisak Svetskog nasleđa UNESKA.
Poziv da se ponovo dozvoli namaz u Aja-Sofiji poslednjih godina čuo se mnogo puta. Ipak ranije su ovi zahtevi bili ignorisani. Sada je u republici započela priprema javnog mnjenja. Crkva je postala moneta za potkusurivanje u političkim igrama, uveren je direktor Centra za Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta najnovijih država Stanislav Tarasov.
- Određeni politički krugovi koji se zalažu za pretvaranje hrišćanske crkve u džamiju tako bacaju otvoreni izazov čitavom hrišćanskom svetu. Oni žele da svedu čitav scenario onih globalnih događaja koji se dešavaju na Bliskom Istoku na konflikt civilizacija.
Među hrišćanskim crkvama zemlje istambulska Sveta Sofija nije prva od koje pokušavaju ciljano da naprave islamski religiozni centar. Bez obzira na višekratne molbe poglavara konstantinopoljske patrijaršije Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja da se hrišćanskom svetu vrate njegove svetinje, u džamije su već pretvorene Sofijske crkve u Nikeji i Trapezuntu (savremeni Iznik i Trabzona). Do nedavno one su, kao i istambulska Aja Sofija, bile muzeji. Uskoro će se namazi vršiti i u najstarijem spomeniku vizantijske arhitekture u zemlji - Studijskom pravoslavnom manastiru. To je vrlo opasna tendencija, uveren je Stanislav Tarasov.
- Aktualna vlada je odustala od asimilacionog principa i računa na jačanje islamskog faktora ne samo u unutrašnjoj, već i u spoljnoj politici zemlje.
Za sada u Turskoj nema otvorenog gonjenja hrišćana. Ipak već sada mnogi osećaju bojazan da sitaucija može da se promeni. O tome je u intervjuu za Glas Rusije govorila Ruskinja Rima Rizajeva koja živi u Istambulu.
- Živim u Istambulu već 20 godina i rukovodim društvenom organizacijom čiji su članovi kako ruski, tako i turski građani. Za sada se pitanje islamizacije kod nas nije pojavljivalo, mada neki govore o tome da će uskoro vodeća partija zemlje sve naterati da stavimo marame.
Sada se u Turskoj priprema nova varijanta ustava. Jedna od njegovih novih tačaka je zvanično priznanje prava nacionalnih manjina. Eksperti smatraju da postojanje ili odusustvo upravo tog člana u zakonodavstvu u mnogome će odrediti budućnost republike.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Turska
- pravoslavlje
- islam
- katolicizam
- religija
- spomenik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















