EU će se pozabaviti krpljenjem sopstvenih budžetskih rupa
Budžetski deficit EU za ovu godinu dostići će 20 milijardi evra, što će skoro udvostručiti slični pokazatelj iz 2012. godine. To znači jačanje krajnje opasne tendencije i uspostavljanje novog žalosnog finansijskog rekorda. Jer 2012. godine budžet EU je bio deficitan prvi put u istoriji ove organizacije. A najvažnije je što se postavlja pitanje finansijske mnogobrojnosti programa i projekata EU, između ostalog socijalne nepravde.
Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
I tako rukovodstvo EU koje tako aktivno traži od problematičnih zemalja da poštuju budžetsku disciplinu, ponovo je primorano da podnosi izveštaj o sopstvenih neuspesima. To je postalo jasno u toku sastanka predtavnika Evropske komisije, komiteta Evropskog parlamenta za budžet i predsedavajuće trenutno u EU Litvanije, održanog krajem prošle nedelje u Briselu.
Konkretni raspored izgleda ovako. U budžetu EU za tekuću godinu ostalo je oko 30 milijardi evra. Međutim, Evropska komisija još treba da finansira programe i projekte u ukupnoj vrednosti od 50 milijardi evra. Prošle godine situacija je bila ista, istina, troškovi su se kosili sa prihodima za ”samo” 11,2 milijarde evra. Odgovarajuće dugove zemlje članice EU na kraju krajeva su pristale da otplate već tekuće godine u dve tranše. Druga tranša, istina, još treba da stigne na račun EU krajem oktobra.
Ipak mnogo je teže popraviti sitauciju tekuće godine. Uz to, prema pravilima same EU ako se neka finansijska i ekonomska pojava ponovi tokom dva vremenska odreska zaredom, treba govoriti o tendenciji. I ona može da pretvoi EU narednih godina u sistematskog borca protiv sopstvenog budžetskog deficita. Pri tome rupe će se uvećavati, pošto svki naredni budžet treba da gasi dugove prethodnog.
Istina, šef katedre za evropske integracije MGIMO MIP Rusije Nikolaj Kavešnikov u razgovoru za Glas Rusije pozvao je da se ne precenjuje uloga zajedničkog budžeta EU u rešavanju nacionalnih problema zemalja članica EU. Evo kako je on prokomentarisao optužbe da EU tobože čini nedovoljno u pogledu pomoći problematičnim zemljama u rešavanju socijalnih problema, između ostalog u borbi protiv nezaposlenosti.
- Od takvih izjava ja bih se oštro ograničio. Rukovodioci EU mnogo čine u okviru onih ovlašćenja koja su im same države predale. Niko im neće dozvoliti da čine više. Ako nešto počnu da rade iznad toga, odmah će ih optužiti za premašivanje ovlašćenja.
Između ostalog ne može se skidati odgovornost sa rukovodstva EU za njegove neuspehe. Upravo njegova antirkizna strategija u mnogome je rodila one socijalne probleme za čije rešavanje Brisel sada nema dovoljno novca, primetio je u razgovoru za Glas Rusije direktor ruskog Instituta za probleme globalizacije Mihail Deljagin.
- Kako bi se podržalo stanovništvo, trebalo je spasavati ne banke, već proizvodnju, spasavati radna mesta, zatvarajući špekulativne operacije. Banke nisu sinonim proizvodnje u kojoj rade ljudi. Banke su sinonim špekulacije u velikoj meri. Mogao je da se žrtvuje značajni deo apetita banaka, prevodeći ih u strogo tehnički rad na osuguravanju kreditiranja ekonomije kako bi se spaslo stanovništvo. Ali rukovodioci EU ovim putem ne žele da idu.
Ništa manje indikativni nisu ni konkretni razlozi iz kojih se u budžetu EU formirao rekordni deficit. Jedan od njih je banalno neplaćanje poreza. Obimi sredstava koji prolaze kroz poreske mreže sasvim su neprihvatljivi, pošto bi ovaj novac mogao da se upotrebi za jačanje nacionalnih budžeta, ubeđen je komesar EU za oporezivanje, carinski savez, audit i borbu protiv mahinacija Litvanac Algirdas Šemeta. Tako da problema unutar centralnih instituta same EU zaista ima dovoljno. I oni ne nagoveštavaju ekonomiji kontinenta skoro prevladavanje krize.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















