Hoće li EU upregnuti «socijalnu trojku»?
Kako stoje stvari sa «socijalnom trojkom»? – postavio je pitanje na evropskom Internet-portalu EUobserver generalni sekretar Evropske konfederacije nezavisnih sindikata - CECI – Klaus Higer. U svom članku pod takvim nazivom on je komentarisao referat, koji je podneo evropski komesar za rad i socijalna pitanja Laslo Andor. Formiranje «socijalne trojke» po uzoru na postojeću u EU - čiji su članovi Evrokomisija, Evropska Centralna Banka i MMF – ideja je Klausa Higera, na koju je on došao nakon upoznavanja sa već pomenutim referatom.
Ključni sadržaj referata Lasla Andora je predlog o stvaranju sistema monitoringa, koji bi omogućio praćenje parametara kao što su zauzetost, broj ljudi, koji su na rubu bede, broj nezaposlenih mladih, koji nemaju obrazovanje, prihodi porodica i tome slično.
Komplet tih socijalnih indikatora, koji mora da bude utvrđen u novembru, predlaže se uključiti u proces razrade i usvajanja nacionalnih budžeta. Međutim, to ne znači oduzimanje prava zemljama-članicama da sprovode sopstvenu budžetsku politiku. Monitoring mora samo da im pomogne da prate socijalne aspekte te politike. Glavno je, kako je i vredelo očekivati, pitanje novca. Konkretno je reč o stvaranju u evrozoni fonda, čija bi sredstva podržavala zemlje visokog nivoa nezaposljenosti. To je sasvim druga, čisto praktična strana stvari.
Kako piše, naprimer, austrijski list Der Standard, predložene inicijative sadrže bombu. Reč je o tome, piše list, da će novac oticati iz bogatijih zemalja u siromašnije. Tu su poznati stavovi glavnih igrača. Kada se 2012. godine, podseća Der Standard, u Briselu prvi put čula ideja jedinstvenom evropskom sistemu osiguranja od nezaposljenosti, ona je naišla na oštru kritiku nemačkog kancelara Angele Merkel. Glavno obrazloženje je opasnost obustave u nizu država reformi u socijalnoj sferi. Inače, kritika referata se čuje i sa druge strane. Izgubljenom šansom je nazvala inicijative Andora šef Udruženja nemačkih sindikata DGB Aneli Buntenbah. Danas, prema njenim rečima, traži se pod hitno protivotrov za kratkovidu politiku stroge štednje, koja ne ostavlja za sobom ništa, osim nejednakosti, siromaštva i neprijateljstva prema Evropi. Između ostalog, u skladu sa poslednjim anketiranjem poznatog Instituta Gelapa, svaki drugi Evropljanik smatra kurs stroge štednje propalim.
O neophodnosti reformi govori i direktor Nemačkog instituta ekonomskih istraživanja Marcel Fratčer.
- Ono, što se dešava u južnim zemljama – Španiji, Portugaliji, Grčkoj – to je tragedija. Doznačivanje novca im neće omogućiti predah. Pre svega, one moraju da same sebe reformišu.To je dugačak proces. Treba da budemo svesni da će on trajati godinama.
Razumljivo je da političari imaju jedne prilaze, ekonomisti druge. Dakle, o «socijalnoj trojki» u Evropi za sada se može samo sanjati, jer nema ko da bude upregnut.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















