Kina – lider bespilotne avijacije
Uspesi odbrambene industrije KNR često kod kineskih komentatora izazivaju euforiju. Ako se pročitaju kineski internet- forumi stiče se utisak da je Kina u oblasti vojnih tehnologiju odavno prestigla Rusiju i Evropu i da joj je ostao još poslednji skok kako bi stigla SAD. Stvarnost je po pravilu mnogo složenija, u mnogim pravcima Kina još uvek zaostaje od Rusije i Zapada. Ipak, u oblasti kao što je bespilotska avijacija Kina je prestigla Rusiju na nekoliko godina i samo malo zaostaje za naprednim američkim dostignućima.
Ruski mediji su pozivajući se na izvore u vojno-industrijskom kompleksu saopštili da će se prvi probni uzorak udarne bespilotne letelice poletne mase od 20 tona pojaviti 2018. godine, a prototip lakše bespilotne letelice mase od 5 tona – krajem 2015. – početkom 2016. godine. Treba imati u vidu da se radi o planovima koji se prilikom realizacije tako složenih vojno-tehničkih programa vrlo često narušavaju – i u Rusiji, i na Zapadu.
Međutim, čak i ako ovi planovi budu u potpunosti ostvareni, oni će označavati zaostatak za KNR od minimum 4-5 godina u oblasti bespilotne avijacije. Poznato je da se kineski prototip teške borbene bespilotne letelice Liczjan s manjom radiolokacionom vidljivošću pojavio početkom 2013. godine i da se već vrše njegova intenzivna ispitivanja. To nije jedina kineska bespilotna letelica sa smanjenom radiolokacionom vidljivošću: Kinezi su takođe napravili aparat koji liči na američki RQ-170 Sentinel.
Ne samo to, Kina je još 2011-2012. godine pristupila serijskoj proizvodnji lakše udarne bespilotne letelice Ilun čija je masa 1200 kg. Po svojim mogućnostima ona podseća na američki Predator. Ovaj aparat je do sada već prodat u nekoliko zemalja, uključujući i jednu zemlju iz Centralne Azije. Za Ilun je napravljen veliki broj različitih vrsta oružja, uključujući rakete s laserskim navođenjem i korektivne bombe malih gabarita. A Rusija trenutno još uvek nema nijednu serijsku bespilotnu letelicu koja može da nosi oružje.
Rusko zaostajanje je povezano, kako s objektivnim razlozima, tako i s greškama u planiranju odgovarajućih programa. Tehnologije proizvodnje bespilotnih letelica počele su da stiču sadašnji prvostepeni značaj 1990-ih – početkom 2000-ih godina, u najtežem periodu za rusku ekonomiju i odbrambenu industriju, koja je bila na ivici opstanka. Zatim, kad su se pojavila sredstva, sva pažnja je bila koncentrisana na elektronsku opremu bespilotnih letelica na štetu njihovih ostalih sistema. Tako je propušteno vreme.
Rusija u proizvodnji bespilotnih letelica može da se oslanja na svoje veliko iskustvo u razvoju pilotiranih letelica. Međutim, u Rusiji još uvek nema razvijenog sistema klipnih aviomotora koji su potrebni za lake besplotne letelice, nema proizvodnje mnogih vrsta materijala i specijalne opreme. Ovaj problem ruska industrija delimično pokušava da reši zahvaljujući kooperaciji s Izraelom i zapadnoevropskim zemljama, ali ova sradnja veoma zavisi od političke pozicije SAD. S rastom svetskog tržišta bespilotnih letelica Kina će imati mogućnosti da se učvrsti na njemu i da se ne plaši ruske konkurencije u ovoj oblasti.
Vasilij Kašin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















