Turska između EU i Carinskog saveza
Na nedavnom zasedanju Višeg evroazijskog ekonomskog saveta u Monsku predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev je izjavio da je Turska spremna da se pridruži Carinskom savezu Rusije, Belorusije i Kazahstana. Koliko su realni ti planovi, u ekskluzivnom intervjuu za Glas Rusije govori direktor Istraživačkog centra Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta za najnovije države Stanislav Tarasov.
Na nedavnom zasedanju Višeg evroazijskog ekonomskog saveta u Monsku predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev je izjavio da je Turska spremna da se pridruži Carinskom savezu Rusije, Belorusije i Kazahstana. Koliko su realni ti planovi, u ekskluzivnom intervjuu za Glas Rusije govori direktor Istraživačkog centra Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta za najnovije države Stanislav Tarasov.
Kako je skrenuo pažnju ekspert, 5. novembra posle trogodišnjeg prekida obnovljeni su pregovori o stupanju Turske u EU. Posle poznatih nemira u Turskoj evropljani su istakli zahtev da se u zemlji izvedu demokratske reforme. Ideju o stupanju Turske u Carinski savez treba razmatrati u tom kontekstu, smatra Tarasov.
- Ova igra koju podržava Kazahstan - ako nas ne primite u EU i ne smanjite rokove pregovaračkog procesa, imamo alternativu u obliku Carinskog saveza - sredstvo je pritiska na Brisel.
Tarasov ističe da bez obzira na to Turska teško da će postati članica jedinstvene Evrope. Sa jedne strane Evropa se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji. Sa druge, tamo postoje bojazni da brz porast stanovništva Turske može da promeni demografsku sliku u Evropi. Takav stav počinje da izaziva rezigniranost i trganje alternative u turskom društvu, ističe ekspert.
- Turci podvlače da već 50 godina vode dijalog sa Zapadom, postoje kao mlađi partner, pri tome Turska je prilično jaka država, koja pokušava da se utvrdi u regionalnim razmerama. Kako bi se ona sad ostvarila kao regionalna sila, potrebno je da se ujedini sa istorijskom domovinom – Altajem i Srednjom Azijom.
Ekspsert skreće pažnju na ekonomske aspekte problema. Turska je zemlja koja nema prirodne resurse i orjentisala se na izvoznu ekonomiju. Njen brz ekonomski napredak bio je povezan sa povoljnom ekonomskom konjukturom. Sada je Evropa počela manje da troši i turska ekonomija koči. Povoljan uticaj arapskog proleća u prvo vreme sada se pretvorio za Tursku u napete odnose sa Egiptom i Libijom. Na Afričkom kontinentu Turska se suočava sa sve većom konkurencijom od strane Kine. U tim uslovima Turska gubi svoju geopolitiču moć i traži nove tačke oslonca.
Andrej Iljašenko,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















