Ekonomija evrozone i dalje na nizbrdici
Evrozona je ponovo na rubu recesije. Ove nedelje je bilo mnogo makroekonomskih podataka: podaci o stanju ekonomije valutnog saveza opet su razočarali investitore i analitičare.
Godišnja inflacija u evrozoni u oktobru se usporila od 1,1 odsto u septembru na 0,7 odsto. Takav je tempo i u EU – godišnja inflacija proteklog meseca je iznosila 0,9 odsto, smanjivši se sa 1,3 odsto mesec ranije, saopštava Evrostat. Zvanični cilj za inflaciju u valutnom savezu iznosi 2 odsto. U zemljama, koje imaju krizu dugova, rast cena je nulti, a čak i negativni. Zato su objavljeni u poslednje vreme podaci o rastu potrošačkih cena veoma slabi, kaže zamenik direktora analitičkog departmana investicione kompanije Alpari Darja Želanova.
- To svedoči da se proces obnavljanja u ekonomiji odvija veoma sporo, pošteno govoreći, ne odvija se. Jedina šansa da bi počeo proces je smanjenje vrednosti evra, što je bilo učinjeno putem smanjenja kamate ECB. Situacija ostaje veoma tužna.
Dvostruko se usporio rast najveće ekonomije Evrozone – Nemačke. Nisu izašle iz recesije ekonomije Francuske i Italije, u tim zemljama se bruto-domaći proizvod u trećem tromesečju smanjio za 0,1 odsto. Stabilno tužna je situacija i na tržištu rada evrozone, - nastavlja Darja Želanova.
- Poslednji podaci o nezaposlenosti su 12,2 odsto u evrozoni. Inače je nezaposlenost dosta visoka, ali je u nekim zemljama ona kritična. U Grčkoj ona iznosi 27,3 odsto.
Uzimajući to u obzir, Evropska centralna banka misli na mere kvantitativnog ublaživanja, slične onima, koje se primenjuju u SAD-u. ECB može da uvede negativnu kamatu za depozite, - izjavio je šef regulatora Mario Dragi. To znači da će banke praktično novčano kažnjavati čuvanje novca kod regulatora, stimulišuću ulaganja u ekonomiju. Kurs evra će pasti, prognoziraju eksperti. Upravo to je danas potrebno evrozoni, kaže zamenik direktora analitičkog departmana Gasprombanka Aleksandar Nazarov.
Upravo u septembru-oktobru počeo je ozbiljan rast kursa evra, što je verovatno uslovilo slabu dinamiku makroekonomskih podataka, jer roba, koja se proizvodi u Evropi, postala je skupa za ostali svet.
Redovni statistički podaci iz evrozone ponovo su precrtali nade na brzo obnavljanje euonomije valutnog saveza. Eksperti većine investicionih kuća ne očekuju da će bruto-domaći proizvod evrozone iduće godine premašiti 0,5 odsto.
Kiril Griškin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »
















