Ukrajina naterala EU da se zamisli
Odluka Ukrajine da odgodi potpisivanje sporazuma s EU imala je u Briselu efekat eksplozije. Glavni predstavnik EU za pitanja spoljne politike i bezbednost Ketrin Ešton čak se nije odlučila za sopstveni komentar.
Za razliku od briselskih diplomata, otvoreno je iznela situaciju uoči vilnjuskog samita programa «Istočno partnerstvo», federalni kancelar Nemačke Angela Merkel. Istupajući prilikom tradicionalne nedeljne videoposlanice sunarodnicima, ona je navela dubinske korene problema u trouglu Brisel-Kijev-Moskva. Prema rečima Merkel, EU mora sama da umnogome revidira svoju politiku prema Rosiji.
Sve do poslednjeg vremena EU nije baš bila zainteresovana za zajednička razmatranja, tim pre akcije s Rusijom u smislu saradnje s državama Istočne Evrope i ZND. Osim toga, teško da bi lideri EU bili spremni da predlože Ukrajini striktan i jasan pravac razvoja odnosa, istakao je u razgovoru s «Glasom Rusije» šef odelenja evropske bezbednosti Instituta Evrope RAN Dmitrij Danilov:
- Pored svega ostalog, EU mora, verovatno, u pregovorima s Ukrajinom, da bude svesna strateške perspektive saradnje s tom zemljom. Za sada takva perspektiva ne postoji. Za EU nije jasno, radi čega treba voditi pregovore o zoni slobodne trgovine, šta će iza toga slediti. Hoće li se Ukrajina učlaniti u EU ili neće? Međutim, o tome je predsednik Viktor Janukovič dao izjave.
Što se tiče priznatih «lokomotiva» evrointegracije – Nemačke i Francuske, oni su izrazili zabrinutost da zemlje-učesnice «Istočnog partnerstva» mogu da tretiraju program suviše široko, videći u njemu neke garancije od strane EU u vezi njihovog budućeg članstva u EU. Kako su priznavali diplomatski izvori, Nemcima i Francuzima bi ustvari potpuno odgovarala situacija, kada šest istočnoevropskih država (Azerbajdžan, Jermenija, Belorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina) ne samo ne bi bile članice EU, već bi imale «slabu šansu» da se učlane u doglednoj budućnosti».
Međutim, rukovodstvo EU i dalje najviše iritiraju planovi Ukrjine u razvoju odnosa s Rusijom u osetnim za EU sferama, kao što su energetika i trgovina, kao i eventualno priključenje Kijeva Carinskom savezu. U samoj EU postoji za sada slaba nada da će se Ukrajina «predomisliti» i ipak potpisati sporazum s EU direktno na vilnjuskom samitu.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















