Ukrajina na pragu nove krize
Ukrajinu su ponovo preplavila „narandžasta“ raspoloženja. U toku čišćenja kijevskog Majdana nezavisnosti koji se ovih dana pretvorio u „evromajdan“ (tamo su mitingovale pristalice ukrajinskog pridruživanja EU do kojeg nije došlo), milicionari su primenjivali gas protiv agresivno raspoloženih učesnika u manifestacijama, nekoliko desetina ljudi je pritvoreno, ali je zatim pušteno na slobodu. Međutim, društvene aktivnosti u Kijevu koje opozicija ne namerava da prekine, prete da se pretvore u političku krizu u celoj zemlji.
Oponenti predsednika Viktora Janukoviča već su ga optužili za organizaciju „zverskog prebijanja“ učesnika u mitinzima. Lider parlamentarne frakcije „Baćkovščina“ (a to su pristalice bivše premijerke Julije Timošenko) Arsenije Jacenjuk je objavio da se osniva „štab nacionalnog otpora“ i da se priprema sveukrajinski politički štrajk – očigledno, s ciljem da se isprovociraju prevremeni izbori i za parlament, i za predsednika.
Kako ističe ruski politikolog Kiril Tanajev, ukrajinska opozicija će se potruditi da maksimalno iskoristi još jedno zaoštravanje situacije i da iz njega izvuče maksimalnu korist:
- Kriza je utkana u osnovu ukrajinskog političkog sistema. On dvadeset godina postoji u uslovima permanentne krize. U izvesnom smislu, to je izvesna norma za Ukrajinu. U najskorije vreme ceo dnevni red ukrajinske politike će se koncentrisati oko predsedničkih izbora (2015. godine, prim. red.), tako da će konflikti i politički neredi biti stalni. Oni će biti povezani s tim da svi učesnici političkog procesa treba da mobilišu svoj elektorat.
Nema sumnje da će u današnjoj situaciji ukrajinski opozicionari početi da igraju na „zapadnu kartu“. Na neuspešnom samitu „Istočog partnerstva“ u Viljnusu iz usta visokih evropskih činovnika čule su se očigledne aluzije na promenu vlasti u Kijevu. Tako da je glavno oružje ukrajinskih „evrointegralista“ – podrška istog ovog evroatlantskog društva. Od toga kakav stav će zauzeti Evropa i SAD direktno zavisi uspeh sadašnjih opozicionih aktivnosti, smatra izvršni direktor politikološkog centra „Sever-Jug“ Aleksej Vlasov:
- Ukrajina je nepredvidiva zemlje. Sukob je prešao u novu fazu, akcije opozicije će biti sve radikalnije i stalno će apelovati na mišljenje Zapada. Kao drajveri podrške opozicije nastupiće Poljska i zemlje Baltika, mnogo zavisi od toga kakvu će poziciju zauzeti stubovi Evropske unije – Nemačka i Francuska. Amerikanci će se najverovatnije distancirati od nekih oštrih ocena situacije, ali će Vašington biti na vezi s ukrajinskom opozicijom.
U takvoj situaciji Zapad će se potruditi da iskoristi još jednu „političku groznicu“ u Ukrajini u svojim interesima, a glavni zadatak ukrajinske vlasti je da ne dozvoli još jednu „uličnu revoluciju“, istakao je Aleksej Vlasov:
- Najradikalniji političari na Zapadu će pokušati da pronađu drugog kontrahenta za pregovore od strane Ukrajine. Praktično, oni navode opoziciju na svrgavanje zakonito izabranog predsednika Ukrajine. „Evromajdan“ je samo deo ovog plana. Drugo je pitanje koliko će ukrajinsko rukovodstvo imati elastičnosti da spreči pokušaje destabilizacije u zemlji.
Već se čuju oštre izjave od strane evropskih političara na adresu ukrajinskog predsednika. Međutim, to je samo početak velikog pohoda na Kijev, ubeđen je zamenik dekana fakulteta za svetsku ekonomiju i svetsku politiku Više ekonomske škole Andrej Suzdaljcev:
- To je otvoreni politički pritisak. U stvari, Ukrajina nije potrebna Zapadu, ali se smatra da se preko nje može kontrolisati Rusija. U čitavom pridruživanju Ukrajine Evropi vidi se ruski trag. Smatra se da je to ogroman udarac po prestižu Rusije, po perspektivama evroazijske integracije. Zbog toga će pritisak na Janukoviča biti ogroman.
Predstavnici ukrajinske opozicije odbijaju da uzmu u obzir da Ukrajina Evropsku uniju zanima samo s potrošačke tačke gledišta – to je jednostavno izuzetno veliko tržište, a kontrola nad njim će, kako misli Brisel, obezbediti priliv novih snaga u ekonomiju EU, koja stagnira. Pokušaji Zapada da Rusiju okrive za neuspeh Viljnuskog samita nisu ništa više od provokacije, kao što je i ideološka podrška ukrajinske opozicije u njenoj težnji da u svojoj kući organizuje još jednu revoluciju pod znamenjem mitske evrointegracije.
Grigorij Milenin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















