Ukrajina u traganju za sopstvenom sudbinom
Politička kriza u Ukrajini očigledno je pokazala da je glavni problem zemlje odsustvo nacionalnog jedinstva. Upravo to, a ne pridruživnje Evropi ili ulazak u Carinski savez postalo je kamen spoticanja ukrajinske nezavisnosti.
Strogo govoreći, osnovno pitanje koje treba da reše ukrajinske elite na vlasti, ako one naravno žele da izađu iz ćorsokaka u kojem su se našle same i stanovništvo koje vode, jeste pitanje koegzistencije nekoliko svetova u okviru istog političko-socijalnog sistema. Ukrajina je duboko podeljena na istočni i zapadni deo. Kako ističu mnogi eksperti, sporazum sa EU je prosto pokriće za dublju borbu.
Linija koja deli dve Ukrajine stabilna je, kao Veliki kinekski zid. S raznih strana ovog zida žive ljudi sa različitim pogledima na svet, raznim istorijskim iskustvom, suprotnim geopolitičkim težnjama, različitom kulturnom orijentacijom, različitim viđenjem budućnosti i različitim jezičkim simpatijama. Protivrečnosti su toliko osetne, snage odbijanja su tako jake da ni o kakvom nacionalom jedinstvu ne može biti ni govora. Govori glavni urednik lista Rusija u globalnoj politici Fjodor Lukjanov.
- Ponovo se suočavama sa potvrdom činjenice da ukrajinska politička nacija za 22 godine postojanja nezavisnosti tako i nije stvorena. A ako nije stvorena nacija koja jednako zamišlja pravac kretanja, ne može biti nacionalnih interesa. Zato što nacionalni interes pretpostavlja postojanje izvora, tačnije nacije.
U Ukrajini su bar dve nacije. Neki istraživači smatraju da postoje čak tri: Ukrajinci zapadnjaci, ruskofonski Ukrajinci i ruskofonski Rusi. U svakom slučaju Ukrajina je zemlja krajnje nejujednačena. Ona nije konsolidovana samo između Istoka i Zapada, već i Juga. Osim toga, postoji socijalna nejednakost. Poslednji događaji su rekacija na neuspeh nacionalne izgradnje tokom ove 22 godine, ali posebno tokom poslednjih 10. To što se dešava s počekta 2000-ih nikako ne doprinosi progresu. To doprinosi beskrajnim potresima. Sasvim su različite politike snage koje upravljaju na smenu. A rezultat je isti.
Rukovodilac programa za praktičnu politiku Instituta za političko obrazovanje Aleksandar Solontaj smatra da teza o evropskom izboru Ukrajine (koju nastavlja da brani Janukovič) na zapadu, severu i u centru zemlje ne vidi se isto kao na jugu i istoku. U prvom slučaju to je bio ozbiljan, svestan izbor. U drugom danak modi i danak Evropi. Aleksandar Solontaj je ubeđen da Ukrajinu očekuje rekonstrukcija čitave politike. Pitanje da li puna ili delimična. Ali to će biti jasno pošto se slegnu prve političke strasti.
U celini može se govoriti o izboru prilaza formiranju ukrajinske nacije. Ili će Ukrajinci odabrati savremeni prilaz koji vidi nacioju kao politički organizam spojen u jedinstvenu celinu osnovnim vrednostima pogleda na svet i oštim viđenjem budućnosti, ili arhaičan prilaz koji seže u srednjovekovne predstave o naciji isključivo kao o etničkoj zajednici. Jasno je da u prvom slučaju dobijamo ravnopravnost građana nezavisno od njihovih jezičkih pripadnosti, prioritet ljudskih prava. U drugom kulturno-jezičku diskriminaciju, nasilnu asimilaciju etnosa koji nisu noseći, žestoki unitarizam.
Pokušaji da se osigura nacionalno jedinstvo putem gušenja nosilaca drugih kulturnih vrednosti i pogleda na svet već su doveli do raskola društva. Odatle do raspada države nije daleko. Ako to odgovara Ukrajicima to je njihov izbor. U protivnom oni treba da nalaze mogućnosti da se dogovore, prouče kako pozitivno, tako i negativno strano iskustvo, koje bi moglo da se prilagodi u njihovoj situaciji. Ukratko, Ukrajina bi trebalo da se osvrne u trganju za novim smislom. Pošto prethodni očigledno ne odgovara.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: «Golos Stolicы»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Ukrajina
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















