Amerikanci u Avganistanu: otići se ne sme, ostati
Mada će iduće godine osnovni deo snaga međunarodne koalicije napustiti Avganistan, pretpostavlja se da će manji kontingent američkih snaga tamo ipak ostati. Doduše, za sada se tačno ne zna ni njegovo brojno stanje, ni to, čime će se ta vojna lica baviti. Pri tome Vašington, cenkajući se s predsednikom Hamidom Karzajem, preti da će povući sve svoje snage i ostaviti Kabul nasamo s talibanima. Avganistanske vlasti, sudeći po svemu, ne veruju u ozbiljnost te pretnje.
Danas se u Avganistanu nalazi oko 98 hiljada vojnih lica snaga međunarodne koalicije. Osnovni deo tog kontingenta sačinjavaju vojnici iz SAD. Veći deo tih snaga će iduće godine napustiti Islamsku Republiku. Razmeri grupacije, koja će ostati, tačno se ne znaju, od 8 do 15 hiljada vojnika. O tome, čime će se baviti taj kontingent, priča Glasu Rusije glavni urednik portala Terra A merica Boris Mežujev.
- Pre svega, čuvanjem vladinih zgrada, različitih vojnih objekata. Drugo, to će biti priprema avganistanskih vojnih lica u cilju formiranja manje-više borbene armije, koja bi bila spremna da se suprotstavi talibanima. Treće, ne sme se izuzeti da će oni organizovati neke prepade protiv pokreta Taliban i onih snaga, koje ratuju protiv avganistanske vlade. Ustvari je to ono, što imamo danas u Iraku: tamo je ostao manji broj američkih vojnika, koji se bavi istim funkcijama.
Upravo pitanje kontraterorističkih rejdova je jedan od glavnih izvora razdraženosti u odnosima Vašingtona i Kabula. Nedavno je Hamid Karzaj odbio da potpiše sporazum o strateškom partnerstvu s SAD-ama, koji je već odobren od strane Sveavganistanske skupštine starešina (Loja-džirga). Kao prethodni uslov je on zatražio da bi američka vojna lica odustala od sprovođenja samostalnih antiterorističkih operacija u Avganistanu. Još jedan problem je pravni status vojnih lica SAD. Vašington insistira na tome da bi se oni nalazili u jurisdikciji samo američkih sudova, a ne avganistanskih. SAD su zapretile da ne samo neće da pružaju Kabulu godišnju finasijsku pomoć u iznosu 4 mlrd dolara, već i povući iz Avganistana čitav svoj kontingent. U tom slučaju Hamid Karzaj i njegov naslednik na položaju predsednika ostati nasamo s talibanima. Slabo je verovatno da će oni uspeti da zadrže vlast bez američke pomoći, – smatra ekspert Ruskog instituta strateških istraživanja Dmitrij Aleksandrov.
- Bez obzira na veliki broj oružanih vladinih jedinica (oko 300 hiljada ljudi) fali im kvalifikacija. Nije dovoljan ni moralni duh avganistanskih oružanih snaga. Pored toga su policijske snage veoma korumpirane. Međutim, Amerikanci su zainteresovani za očuvanje svog prisustva u Avganistanu ništa manje nego Karzaj za njihovu podršku. Upravo zato se avganistanski lider tako drsko cenka s Vašingtonom. Reč je o tome da je Avganistan za SAD ima principijelan geostrateški značaj, - tvrdi Dmitrij Aleksandrov.
Američko prisustvo u Avganistanu pruža mogućnost uticaja na kineskom pravcu, na Iran, koji se graniči s Avganistanom,n a Centralnu Aziju, a preko nje na Rusiju.
O tome da Amerikanci nisu ozbiljno ni planirali da napuste Avganistan, svedoči činjenica da su oni sagradili na njegovoj teritoriji 9 moćnih vojnih baza. I to, centar za treniranja kod Kandagara ima pistu od 3 kilometra. Poverovati da je ta infrastruktura potrebna samo za pripremu avganistanskih vojnih lica veoma je teško, naročito kada se uzme u obzir da će tamo povećavati kvalifikaciju samo komandni sastav avganistanskih Ministarstva odbrane i Generalštaba, odnosno, najviše 400 oficira i generala. Zato je verovatnija varijanta da je avganistansko nastupište deo strategije Vašingtona u usmeravanju svoje spoljne politike na Azijsko-Pacifički region, a možda i rezerva za slučaj konflikta s Kinom, koja je veoma ambiciozna.
Artjom Kobzev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/The U.S. Army/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- Avganistan
- NATO
- Karzaj
- vojska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















