Balkanski putevi Jelene Guskove
Dobili smo povod da čestitamo uglednom ruskom balkanologu, rukovodiocu Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta Slavistike RAN Jeleni Guskovoj izlazak novog naučnog rada Balkanski putevi i sumanuto bespuće.
Prema rečima Jelene Guskove, knjiga sadrži radove napisane raznih godina raznim povodima: za konferencije, kolektivne monografije, novine i časopise, između ostalog i za Glas Rusije. Uz brižljiv odabir materijala za objavljivanje je dobijeno 700 stranica. Knjiga se sastoji od tri odeljka.
- Prvi odeljak se tiče istorije balkanskih naroda. Na mnogim konferencijama i u naučnim radovima morala sam da razmatram i istorijske radove. Na primer, Bosna i Hercegovina u geopolitičkim planovima velikih sila ili dužina Asociajcije kulturne saradnje SSSR i Hrvatske 1945-1949. godine. Postoji rad posvećen 1948. godini. Postoje materijali o primerima istorijskog prijateljstva Crne Gore i Rusije. Drugi odeljak je posvećen krizi i ratovima, tačnije 90-im godinama. Treći odeljak mi se čini posebno zanimljivim, zato što se tiče mojih sećanja o mnogim događajima, mojih ličnih susreta na Balkanu. To je i moj rad u Zagrebu u štabu mirovnih snaga, i o delatnosti ruskog bataljona na teritoriji bivše Jugoslavije 1994. godine, i sećanja na susrete sa Radovanom Karadžićem i generalom Mladićem. I lična sećanja o Haškom tribunalu. U toj knjizi se nalaze moje fotografije iz ličnog arhiva. Tako da je izdanje ispalo prilično opširno, ali to je ona faza koju treba da prođe svaki istraživač u svom naučnom putu.
Između ostalog ove godine je izašla još jedna knjiga Jelene Guskove koja je u prevodu na srbski dobila naziv Kosovo i Metohija: rat i u uslovi mira. U čemu je njen glavni zadatak?
- Ja sam je zamislila kao knjigu o pregovaračkom procesu koji se vodio u jnuju 1999. godine. Ali kada sam napisala sto stranica, shvatila sam da će čitaocu biti nejasno šta je tom procesu prethodilo. Zato sam morala da napišem o bombardovanju NATO-a od marta do juna 1999. godine. Kako bi rad izgledao sasvim završeno, napisala sam i o kosovskom pitanju, počev od kraja 19. veka, kada je izašao dokument pod nazivom Prizrenska liga, koji je predviđao pridruživanje svih teritorija sa većinskim albanskim stanovništvom. Razume se, ovde može da se naše inforamcija o o tome šta se dešavalo na Kosovu i Metohiji posle juna 1999. godine. Knjiga se završava potpisivanjem briselskog sporazuma u aprilu 2013. godine. Tako da ona obuhvata prilično širok istorijski period, ali je završeno delo.
Pošto se većina pitanja koja se razmatraju knjizi tiče Kosova i Metohije i borbe za ove teritorije Jugoslavije sa zapadnim snagama, Jelna Guskova je rešila da izda prevod na srbski jezik u Kosovskoj Mitrovici. U čemu se sastoji novina tog izdanja?
- Radi se o tome što na Zapadu takvu kompleksnu analizu nikada nisu sprovodili. Ponekad je razmatran neki određen period. A svi procesi koji su se dešavali na Kosovu i Metohiji i u Jugoslaviji, počev od 90-ih godina, imaju svoje istorijske korene. Već sam govorila o dokumentu Prizrenska liga koji predviđa ujedinjenje svih teritorija sa većinskim albanskim stanovništvom, napisanom još krajem 19. veka. Tačnije Albanci su počeli da realizuju ovaj plan još onda kada je ova teritorija bila pod turskom vlašću. Sada vidimo da upravo sada, u 21. veku, posle proglašenja nezavisnosti Kosova u februaru 2008. godine, ovaj proces je stupio u završnu fazu. U knjizi je pokazano kako su u raznim istorijskim fazama Albanci išli ka svom cilju. To je i bombardovanje NATO-a, i konačno unitšavanje Jugoslavije, i ozbiljna etapa podrške kosovskih Albanaca od 2008. do 2013. godine.
Sada, kaže Jelena Guskova, nezavisnost se približava već srbskim rukama. Ali mada vlast u Srbiji vidu u stupanju u EU blago za svoju zemlju, balkanista smatra da će ovaj momenat morati da se čeka još vrlo dugo: Evropa posle Kosova zatražiće odustajanje od Vojvodine, od južnih oblasti zemlje sa gradovima Preševo i Bujanovac, i tome kraja neće biti.
Osim sitaucije na Kosovu i Metohiji, Jelena Guskova planira da ispriča čitaocima i o drugim procesima koji su se dešavali na teritoriji bivše Jugoslavije. O tome je ona govorila odgovarajući na pitanja o svojim stvaralačkim planovima.
- Sada planiram da pišem knjigu o međunarodnim odnosima sa Jugoslavijom posle Drugog svetskog rata. Odnosi drugih bivših jugoslavenskih republika sa Beogradom nova su tema ne samo za rusku istoriografiju. Ona nije ozvučena ne samo u Beogradu, već ni u mnogim danas nezavisnim državama: Sloveniji, Hrvatskoj, Makdeoniji. U međuvremenu planiram da pišem i memoare. Jer imala sam toliko susreta, toliko zabavnih slučajeva o kojima govorim za vreme susreta sa svojim srbskim i drugim kolegama za vreme nezvaničnih razgovora. Smatram da je potrebno da ih opišem. to će biti posebno zanimljivo za predstavnike nove generacije koji misle malo drugačije. Jer sada je sve drugačije: i vreme, i susreti, i razgovori, i uslovi u kojima se oni odvijaju. To su i kompjuteri, i poruke. Tačnije manje razgovora i više prepiske. Ali treba reći da knjige izlaze brže. Ranije bi bilo potrebno 5-10 godina, a sada na izdavanje ne odlazi više od dve nedelje. U svakom slučaju, smatram velikim uspehom za istraživača objavljivanje tri knjige u godinu dana – dve na srbskom i jedne na ruskom. I iskreno govoreći nadam se da će mi to dati mogućnost da se bar malo odmorim.
Još jednom čestitamo Jeleni Guskovoj izlazak novih naučnih radova i želimo joj nove stvaralačke uspehe!
Grigorij Sokolov,
Jelena Jurjevna Guskova je doktor istorijskih nauka, redovni član Ruske akademije nauka, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti i član Senata Republike Srpske. Rukovodilac je Centra za izučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka.
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















