Eurosur – nekom prijatelj, nekom neprijatelj
Od 2. decembra 2013. godine u Eu stupilo je na snagu novi evropski sistem pogranične kontrole Evrosur. On predviđa između ostalgo praćenje spoljnih granica EU uz pomoć satelita, helioptera i bespilotnih letelica. Sistem treba da proširi mogućnosti Agencije za koordinaciju čuvanja spoljnih granica Fronteks koja radi u EU.
Među glavnih zadacima Evrosura, prema zvaničnim dokumentima, nalazi se između ostalog smanjenje broja ilegalnih migranata koji neprimećeni prolaze u EU, smanjenje među njima broja žrtava zahvaljujući proširenju mogućnosti spasilačkih operacija na moru i jačanje unutrašnje bezbednosti EU pute aktivnijeg doprinosa borbi protiv transgraničnog kiminala, uključujući trgovinu ljudima i promet narkotika.
U prvom redu reč je o izbeglicama iz Severne Afrike, koje teže da proniknu u EU preko Sredozemnog mora. Mnogo takvih pokušaja završilo se tračgično, o čemu su s vremena na vreme saopštavali evropski mediji. I sada se pojavljuje mogućnost da se na moru pronalaze čak najmanji brodovi, što isključuje mogućnost neprimećenog prodiranja ilegalnih migranata u zemlje EU.
U početnoj fazi novi sistem će obuhvatiti 18 zemalja članica EU koje čine Šengen zonu i nalaze se na južnim pomroskim i ističnim spoljnim kopnenim grancama, kao i Norvešku. Još 11 država će se pridružiti Evrosur sistemu posle 12 meseci. Štab se nalazi u Varšavi, u istoj zgradi sa agencijom za bezbednost spoljnih granica Fronteks. Koordinator sistema je predstavnik Austrije Mihael Jurič.
Činilo bi se da realizaciju ideje o ograničavanju priliva ilegalne migracije koju odavno gaje lideri jedinstvene Evrope treba da podrže političari raznih usmerenja. Ipak još uoči starta sistema Evrosur oko njega su se poveli žestoki sporovi. Suština se izražava naslovima komentara otprilike ovakvog svojstva: Evrosur – zaštita izbeglica ili zaštita od izbeglica? Pravobranioci, između ostalog organizacija Hjuman rajts voč, kritikuje agenciju Fronetks za to da tamo nisu određeni jasni prioriteti za nov sistem. Tačnije, spas unesrećenih izbeglica, kažu predstavnici organizacije, ne stoji na prvom mestu među funkcijama Evrosura. I uvođenje novog sistema, po njihovim rečima, namenjeno je u suštini za dalje uređenje „tvrđave Evrope“.
A poslanik Evropskog parlamenta iz partije Zelenih Francuska Keler koju citira nemački list Cicero, vidi u sistemu Evrosur još i laboratoriju za isprobavanje novih sredstava praćenja, kao i faktičku rasprodaju granica biznismenima u sferi proizvodnje sredstava za kontrolu i praćenje. Šef odeljenja za probleme evropske integracije Evropskog isntituta Olga Potjomkina, priznajući neophodnost suzbijanja priliva ilegalaca u zemlje EU, istovremeno ne smatra nove korake kardinalnim rešenjem problema.
- Nove mere koje nudi Evropska komisija realizovale su se i ranije, ali za sada nisu dovele do pozitivnog rezultata. Potrebni su zaista kardinalni koraci na pooštravanju prijema azilanata. Ali na to EU teško da će se odlučiti. Tamo se tradicionalno pridržavaju politike otvorene Evrope. Šta da se radi dalje, o tome lideri EU treba da govore na narednim samitima.
Koordinator sistema Evrosur Mihael Jurič uverava da ona nema ništa zajedničko sa politikom Velikog brata Orvela u šta svi mogu da se uvere uskoro. Mada vreme ponekad ispada pomalo nepredvidivo.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/notfrancois/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















