Adaptacija ugovora o raketama srednjeg dometa može da postane aktuelna
Rusija nije zainteresovana za odustajanje od Ugovora o likvidaciji raketa srednjeg i manjeg dometa (RSMD), koji su potpisali u decembru 1987. godine lideri SSSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Ronald Regan. Međutim, promene u vojno-političkoj situaciji u svetu mogle bi da traže promene ili adaptaciju tog veoma važnog dokumenta. To je izjavio zamenik direktora Instituta SAD i Kanade RAN general-major u ostavci Pavel Zolotarjov.
Uoči 24. godišnjice potpisivanja Ugovora o RSMD, u skladu sa kojim je bilo potpuno uništeno više od 1800 sovjetskih raketa SS-20, usmerenih na Evropu, i 800 američkih Peršinga-2, namenjenih za napad na SSSR, strani mediji su aktuelizovali temu mogućeg napuštanja tog Ugovora od strane Rusije. To se povezuje sa uhodavanjem raketnog kompleksa Rubež, koji je oproban protekle godine u Rusiji. Obnovljne su diskusije o tome i u ruskim medijima. General Zolotarjov predlaže a da se ne razmatraju probe Rubeža kao odstupanje od Ugovora.
- Mislim da to nije tako, jer rakete srednjeg dometa, kako je fiksirano u Ugovoru, rakete, koje imaju domet više od hiljadu kilometara, ali ne više od 5 500. Ako imate stratešku raketu, koja ima domet 11 hiljljada ili 10 hiljada kilometara, ali može da se koristi i za mete, udaljene 5 hiljada kilometara, odnosno, manje od 5 500, to ne znači da je to raketa srednjeg dometa. Odnosno, tu ostajemo u okviru Ugovora.
Ekspert je podsetio da američke rakete Trajdent na podmornicama pri odgovarajućoj trajektoriji mogu da obezbede manji domet, nego što se pominje. Međutim, to se ne razmatra kao odstupanje od Ugovora. S druge strane, general Zolotarjov je priznao da ukoliko se prilazi čisto formalno, tu ruska strana može da bude zabrinuta u vezi sa probama u SAD-u raketa-meta sa dometom 1200 km. Međutim, karakteristike te rakete ne pružaju osnove za ozbiljnu zabrinutost.
Pored toga, okolnost da i druge države, pre svega na Dalekom Istoku i u Aziji, imaju rakete srednjeg i manjeg dometa, može da izazove neophodnost recipročne adaptacije Ugovora, ističe ekspert.
- U principu, naprimer, moguće je rešiti pitanje dozvole imati rakete takvog dometa u određenim regionima. Recimo, u Evropi ih nemamo, ali imamo na Dalekom Istoku, gde nemamo dovljne snage opšte namene i mogli bi u većoj meri da se oslanjamo na nuklearno oružje.
Prema mišljenju Pavla Zolotarjova, adaptacija ugovora o RSMD aktuelna je i sa gledišta neophodnosti voditi pregovore o daljem smanjivanju nuklearnih naoružanja na multilateralnoj osnovi uz učešće tih država, koje imaju rakete manjeg i srednjeg dometa.
Andrej Iljašenko,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »
















