Iguman zemlje Ruske Sergije Radonješki
Životopisne ikone Sergija Radonješkog i ikone posvećene Svetoj Trojici osnova su nove izložbe postavljene u moskovskom Muzeju stare ruske umetnosti Rubljov. Izložba otvara niz kulturnih i crkvenih manifestacija posvećenih 700-godišnjici od rođenja jednog od najpoštovanijih ruskih svetaca. Jubilarni datum će se široko obeležavati naredne godine.
Sergija Radonješkog nazivali su igumanom zemlje ruske. Za njegovo ime vezuje se mnoštvo legendi i predanja. Skromni monah je mirio zavađene kneževe, blagosiljao ruske ratnike za bitku sa osvajačima sa istoka, iz Zlatne Horde. A u bogoslovskim radovima razmišljao je o tome da mir i pokoj ruskoj zemlji donese spoznaja istinske namene Svete Trojice. Direktor Muzeja staroruske umetnosti Genadij Popov u intervjuu za Glas Rusije kaže da je prvi put pošlo za rukom da se na jednoj ekpoziciji sakupi takav broj ikona posvećenih Svetoj Trojici.
- Poseban kult Trojice koji dolazi do mističnog prozrenja, naravno, vezan je za njega. Sergije osniva manastir Trojice. Trojična tema nije bila tako rasprostranjena u pravoslavnom svetu. I posle njega svet Trojice proširio se do širokih predela.
Desilo se to između ostalog ne bez pomoći genija staroruske umetnosti Andreja Rubljova. Ikonopisac je učestvovao u oslikavanju Trojickog hrama i primio je postrig u manastiru koji je osnovao Sergije Radonješki – sada je to čuvena Trojice-Sergijeva lavra. 13 godina posle smrti prepodobnog Sergija pojavila se ikona Trojice Andreja Rubljova... Za stolom za skromnom trpezom sede tri anđela, u pozadini raste hrast – simbol životne izdržljivosti, postoji stena koja obeležava mesto dešavanja – Palestinu. A još je na ikoni predstavljen dom kao simbol osnivanja...
Sto godina kasnije ikona Rubljova je bila proglašena za kanonsku, kaže Genadij Popov.
- Na stoglavom Saboru 1551. godine kada su svi razmatrali kako da se slika Trojica, ikonopisci su dobili konkretan odgovor. Slikati onako kako su slikali starogrčki ikonopisci i Andrej Rubljov. I gotovo! Klasična varijanta je Trojica Rubljova. Nju su pratili mnogi, a u moskovskoj umetničkoj sredini svi sve do kraja 17. veka. I Simon Ušakov i drugi majstori.
Lik svetog Sergija Radonješkog na životopisnoj ikoni pojavio se u isto vreme kad i prvi opis njegovog života – žitije. Govori Genadij Popov.
- Prvi lik pojavio se oko 1422. godine. U prvoj polovini 15. veka već nekoliko odvojenih scena, recimo javljanje Sergija Bogorodici. A već 70-ih i 80-ih godina serija životopisnih ikona.
Žitija Sergija Radonješkog govore o tome da je on bio vidovit, govore o jednom od poslednjih njegovih proviđenja. Na primer, Sergiju je dolazilo mnoštvo ptica i starac je shvatio da posle njegove smrti Trojicki manastir će doživeti procvat a njegovi učenici će nastaviti njegov put po čitavoj Rusiji. Tako je i bilo. Najčuvenije manastire Rusije, između ostalog Kirilo-Belozerski i Ferapontov, osnovali su učenici Sergija Radonješkog.
Tatjana Zavjalova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- pravoslavlje
- religija
- umetnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















