Drugi ruski domen na ćirilici
Ove godine će u Rusiji nastati još jedan domen na ćirilici. Uskoro će početi registrovanje sajtova u novoj internet-zoni «.rus». To je već drugi domen takozvanog gornjeg nivoa na ćirilici. Prema prognozama eksperata, on će se dopasti korisnicima iz Rusije, Ukrajine, Belorusije, Kazahstana i mnogih drugih zemalja, gde se aktivno koristi ruski jezik i može postati jedan od onih nacionalnih domena u svetu, koji najbrže rastu.
Početkom decembra Međunarodna korporacija ICANN i kompanija «Ruska imena» potpisale su sporazum o upravljanju ćiriličnim domenom «.rus». Prvo će registrovati adrese moći kompanije i vlasnici trgovinskih maraka. Posle toga će početi otvoreno registrovanje za sve. Ko to želi, i to nezavisno od mesta boravka i državljanstva. Komentar odgovornog urednika internet-portala «Mobilne komunikacije» Leontija Bukštejna.
- Domen će biti podeljen onako, kako se deli domen «.rf». Komercijalno registrovanje je bilo otvoreno pre dve godine. Ono se vršilo dosta intenzivno. Mislim da «.rus» neće biti suvišan. On će služiti i za prestiž, i za zaštitu od presretanja, i za komforniji život u Runetu. Mi imamo perspektive za rast. Privatna lica i biznis aktivno prelaze na ćirilične simbole.
Auditorijum domena «.rus» obuhvata više od 250 miliona ljudi u svetu, koji govore ruski. Novi domen je namenjen korisnicima iz Rusije, Ukrajine, Belorusije, Kazahstana i mnogih drugih zemalja, gde se aktivno koristi ruski jezik. Kao i prvenac u ćiriličnoj zoni «.rf» i domen na latinici «.ru», nova adresa će imati potražnju, - smatra Leontij Bukštejn.
- Domen «.ru» je svojevremeno zauzeo četvrto mesto među nacionalnim domenima u svetu, mada je ranije bio na 6. mestu. Domen «.RF» je odmah zauzeo 15. mesto među nacionalnim domenima Evrope. To su pozitivne i optimistične statistike. Mislim da će to i dalje trajati. Niko ne zatvara druge domene. Međutim, ovi domeni su naši izvorni. Oni će živeti svoj život u Runetu.
Svakodnevno u domenskoj zoni «.rf» nastaje oko 600 sajtova. Ima ih već oko 900 hiljada. Radi upoređenja: u zoni «.ru» je registrovano 5 miliona domenskih imena, prosečni priraštaj dnevno iznosi oko 3 hiljade.
Imena na ćirilici su interesantna pre svega za one, ko želi da privuče ruskojezične posetioce na svoj portal, - kažu eksperti i dodaju: na takav način kompanije nalaze svoj auditorijum. Spisak domena na ćirilici će se širiti, ali je to dosta složeni proces, - ističe zamenik generalnog direktora kompanije ZEcurion Aleksandar Kovalev.
- Na ćirilici danas ima samo domen «.rf». On je osnovni. Pri tome traže domen «.gorod», «.ime». Ima mnogo upita, ali za sada nijedan od njih nije odobren, jer je to složeni proces. Tamo ima mnogo usklađivanja na prvom nivou. Potvrđivanje se vrši samo jednom godišnje. I to potvrđuje se ne stotine ili hiljade domena prvog nivoa, već nekoliko desetina godišnje.
Ćirilične domene imaju na Internetu Srbija («.srb»). Kazahstan («.kaz»), kao i zvanični Vatikan («.katolik»). 2013. godine im se priključila Ukrajina («.ukr»).
Dobiti svoju sopstvenu domensku zonu nameravaju i mnogi ruski gradovi. Prva lasta je postala Moskva. Registrator zona «gornjeg nivoa» je već odobrio dva nova domena za ruski glavni grad – latinsku zonu «.moscow» i domen na ćirilici «.moskva». Registrovanje prvih adresa će početi u aprilu.
Tatjana Golovanova,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »
















