2013. godina uvrštena u meteorološke rekordere
2013. godina ušla je među deset najtoplijih od početka meteoroloških posmatranja 1850. godine. Prema saopštenju Svetske meteorološke organizacije, prosečna temperatura površine zemlje i okeana od januara do decembra 2013. godine bila je za 0,5% Celzijusovih viša nego u prošlom veku i samo malo joj je nedostajalo da dostigne rekordera – 2010. godinu.
Za prirodni klimatski sistem pola stepena čini se malim povećanjem, mada to svedoči o bolesti koja može da bude ozbiljna, ako se na vreme ne preduzmu mere.
Jedan od simptoma klimatskog oboljenja planete je uvećanje broja prirodnih kataklizmi. To nisu samo suše i poplave, koje su, činilo bi se, direktno vezane za povećanje temperature vode i vazduha. Menja se kretanje vazdušnih masa. Oluja, uragana, tropskih ciklona 2013. bilo je više nego prethodnih 30 godina. U Severnom Atlantiku 12 oluja dobilo je imena. Tajfun na Filipinima je postao jedan od najintenzivnijih tropskih ciklona koji su ikada izbili na obalu. U septembru na Meksiko su se istovremeno obrušili cikloni sa dve strane – Atlantika i Tihog okeana, poslednji put takva pojava je zabeležena 1958. godine. Dobili su svoje i Amerika, i Azija, i Evropa, kaže vodeći stručnjak centra za meteorologiju Fobs Jelena Volosjuk.
- Svi stručnjaci ističu rast takvih opasnih po život pojava kao što su uragani i tajfuni. Porast njihove aktivnosti ne samo da je kvantitativno, već i kvalitativno. Uragani i tajfuni su postali razorniji. Takvu sve veću aktivnost ovih opasnih vremenskih pojava vezuju u prvom redu sa povećanjem planetarne temperature.
Može se dugo sporiti o tome ko je kriv za promene klime – čovek, ili, na primer, nebeska tela. Ali tendencije su se već ispoljile. Zato čovečanstvo ima dva osnovna zadatka – da učni sve da ne pogorša situaciju i kao drugo maksimalno da se pripremi za promene koje povlači za sobom globalno zagrevanje, smatra rukovodilac radne grupe Ruskog saveza industrijalaca i preduzimača za pitanja promene klime Mihail Julkin.
- Pitanje adaptacije danas se razmatra zajedno sa pitanjima ublažavanja opterećenja na klimatske promene. Već je jasno da povratka neće biti, moraćemo da živimo u uslovima promenjene klime. Naravno, primenjivaće se razne mere. Holanđani, pošto se nalaze ispod nivoa mora, odavno su se pozabavili tim pitanjem i grade brane, jačaju obale, kako bi odbili makar prvi udarac stihije, ako se nivo Svetskog mora bude podizao. Tamo gde su pustinje, potrebne su druge mere. Ako su mere rasterećenja klime univerzalne - treba ukloniti ugljen-dioksid koji izbacujemo, mere adaptacije će biti vrlo indivudualne. I svaka zemlja će nositi svoje breme troškova i napora za adaptaciju na klimatske promene.
Između ostalog, finansiranje mera adaptacije na klimatske promene jedno je od najspornijih pitanja koje koči usvajanje novog globalnog sporazuma o klimi. Kjotski protokol je prestao da važi 2013. godine. Od tada zemlje članice UN ne mogu da se dogovore ko i šta treba da čini radi smanjenja uticaja čoveka na klimu i kompenzacije već nanete štete.
Natalija Kovaljenko,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- klima
- vreme
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















