Krim se sprema za referendum
U nedelju, 16. marta, biće odlučena sudbina Krima. Za ovaj dan je planiran referendum koji treba da pokaže da li stanovnici poluostrva žele da ostanu građani Ukrajine. Ako bude izglasano da autonomna oblast napusti jurisdikciju Kijeva sledeći korak će predstavljati ulazak Krima u sastav Ruske Federacije.
Stanovnici Krima treba da odgovore na dva pitanja: „Da li ste za spajanje Krima s Rusijom s pravima subjekta Ruske Federacije?“ i „Da li ste za obnavljanje važenja Ustava Republike Krim iz 1992. godine i za status Krima kao dela Ukrajine?“ Vlasti autonomne oblasti su uverene da će na izbore izaći najmanje 80% stanovnika poluostrva i da će ogromna većina stanovnika Krima pritom podržati izlazak autonomije iz sastava Ukrajine. S ovakvom prognozom slaže se generalni direktor Ruskog saveta za međunarodne poslove Andrej Kortunov.
- Imajući u vidu da je situacija na Krimu napeta i da će se na referendumu razmatrati važno pitanje, očigledno je da se može očekivati velika politička aktivnost. U svakom slučaju, ova pretpostavka je logična. Što se tiče rezultata, naravno, teško je sad nešto predskazivati, ali većina sociologa smatra da će ipak biti podržana varijanta ulaska Krima u sastav Rusije.
Na referendumu mogu učestvovati svi punoletni državljani Ukrajine koji žive na poluostrvu, kao i ruski državljani koji imaju dozvolu za stalni boravak. Iako na teritoriji Krima živi 1 milion 800 hiljada ljudi, za referencum je odštampano preko 2 miliona 200 hiljada glasačkih listića. Pritom su stanovnici Krima uoči dana kad treba da se opredele samostalno na glasačkim mestima proveravali da li su njihova prezimena uključena u biračke spiskove. Radi se o tome što je Ministarstvo pravde Ukrajine blokiralo bazu podataka s registrom birača Krima. Zbog toga će se na referendumu koristiti spiskovi s izbora za Vrhovnu radu iz 2012. godine koji su u međuvremenu mogli da zastare. Predstavnici 21 zemlje će pratiti glasački proces. Međutim, posmatrači iz OBSE su odbili da doputuju na Krim. U celini, već sad je jasno da će većina zemalja odbiti da prihvati rezultate referenduma, smatra stariji naučni saradnik Instituta za rusku istoriju Andrej Marčukov.
- Znamo da su već sad SAD i zemlje Zapadne Evrope, a da ne govorimo o trenutnoj kijevskoj vlasti, objavile da neće priznati rezultate referenduma i da ga uopšte ne smatraju zakonitim. Mislim da ni posle završetka referenduma neće priznati njegove rezultate. Kasnije će se praktično s tim pomiriti. Ali, ako Krim uđe u sastav Rusije i dalje će tvrditi da Rusija njim upravlja nezakonito.
Pošto će uključivanje Krima u sastav RF predstavljati problem za Moskvu u odnosima sa Zapadom, teoretski postoji mogućnost da se ona neće odlučiti na taj korak. Tako je krajem 90-ih godina Srbija zamolila za primanje u sastav Savezne države Rusije i Belorusije, ali je njena molba odbijena. Ipak, stručnjaci su sad uvereni: verovatnoća da Krim neće moći da postane deo RF je praktično jednaka nuli.
Artjom Kobzev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















