Predsednik EJK: Ukrajinski fenomen je izuzetno opasan
Predsednik Evropskog jevrejskog kongresa (EJK) Rus Vjačeslav Kantor ove nedelje je dobio najvišu državnu nagradu u Rumuniji - Veliki krst nacionalnog reda „Za zasluge".
Ovu značajnu nagradu Kantoru je uručio u predsedničkoj palati u Bukureštu rumunski predsednik Trajan Basesku. Predsednik EJK je nagrađen za doprinos razvoju tolerancije, pomirenja, međuverski dijalog i ljudska prava u Evropi, kao i za borbu protiv ksenofobije i antisemitizma. Nakon uručenja nagrade Vjačeslov Kantor je dao ekskluzivni intervju "Glasu Rusije":
- Jako sam srećan što sam dobio ovu nagradu, jer verujem da Evropa nije tuđa Jevrejima. To je naš dom. Živeli smo u Evropi već hiljadama godina i nastavljamo da živimo i dalje. Mi ovde nismo stranci. Želimo da nas ovde poštuju kao evropske građane. Zato moje kolege iz EJK, kao i ja i moja porodica veoma cenimo ovo visoko priznanje. Ovo jepravo prijateljstvo i istinska tolerancija, a događaj -pravi gest tolerancije sa strane Rumunije.
Rumunski predsednik je izjavio da je Evropa, koja je pre 70 godina preživela tragične događaje Holokausta, sada ponovo suočena sa povećanom aktivnošću desnih i nacionalističkih stranaka. Kako EJK ocenjuje situaciju?
- Predsednik Basesku je rekao da postoje problemi u Mađarskoj, Grčkoj, Francuskoj. Ali postoji problem koji se zove "majski izbori za Evropski parlament ". U ranim 1930-im godinama u Nemačkoj ultradesničari su nastojali da se u neophodnom trenutku solidarišu sa ultralevima. Ako se sada ultradesnica bude mogla konsolidovati sa ultralevicom, onda će na izborima biti blizu praga od 20 % u Evropskom parlamentu. Na kraju će sve ono štoje demokratska ujedinjena Evropa stvarala biti ugroženo. Jer, čakni budžet EU neće biti usvojen, ako takvakoalicija bude glasala protiv. Pri pojavi takve koalicije partija koja će pobediti na izborima za Evropski parlament, moraće se da mesta u Evropskoj komisiji ustupiti i predstavnicima ultradesnihi ultralevih organizacija. To će biti uvođenje ekstremista u vladajuće strukture EU. Mi znamo koliko je to opasno ne samo za Jevreje, već i za sve manjine koje se ne smatrajudominantnim narodom. Danas,svet ne može da živi bez migracija. Migracije su temelj razvoja svetske zajednice, ali kontrolisane migracije, koje se sprovode pod određenim zakonima.
Da li ste zabrinuti zbog situacije u Ukrajini?
- Ukrajina - još jedan izuzetno opasan fenomen. Da,opozicija je stajala na Majdanu nekoliko meseci. Sve je išlo po demokratskom scenariju. I usred Olimpijade u Sočiju na Majdan se pojave ultradesne snage, apsolutno nacionalističke, otvoreno da kažem, neonacističke snage. Oni sumanjina, moždapar hiljada uceloj Ukrajini. Ali, oni su naoružani, veoma agresivni i sadašnja vlast se povlači pred njima, pred našim očima. Takavprimer ponašanja vlasti i ekstremista je veoma indikativan za celu Evropu. To je neprihvatljivo za bilo koju zemlju, da li je formalno u EU ili ne.
Kako rešiti krizu u Ukrajini?
- Pozivam sve strane na uzdržanost i formiranje svojih pozicija isključivo na osnovu pregovora. Vidimo veliki emotivni naboj oko ukrajinskog pitanja, da se ne obraća pažnja na realnost.
Uskoro će biti referendum u Škotskoj, da ne pominjemo presedane koji su bili na Balkanu. O svim ovim pitanjima koja su veoma bolna i kritikuju se sa svih strana, prvenstveno, odlučuju sami građani regiona.
Akostanovništvo na demokratski način izražava svoj stav, to se mora uzeti u obzir.
Ukrajina i Krim trebaju hrabro da se suoče sa novom realnošću. Ako krimsko stanovništvo većinski glasa za jedno ilidrugo rešenje,međunarodna zajednica treba da deluje na osnovu toga.
Može li međunarodna zajednica da donosi odlukeuzimajući u obzir novu realnost?
- Ona je u obavezi da donosi takve odluke. Mi smo svi u istom čamcu i nalazimo se pod pritiskom zajedničkih pretnji. Moje gledište je:obezbediti što veću sigurnost celoj međunarodnoj zajednicimoraju, pre svega,Severoatlanska alijansa i normalni dijalog između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Nedostatak ovog dijaloga i normalnog razumevanja osećamo danas.
Da li ima šansa za to?
- Ima. To se zove dobra volja.
Igor Motovilov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















