Istina reči Jurija Bondareva
Umetnosti je istorija istorije i istorija ličnosti. U to je uveren ruski pisac Jurij Bondarev. On je napunio 90 goidna. Danas je on jedan od malobrojnih preživelih pisaca frontaša koji su doneli u sovjetsku književnost rovovsku istinu o Velikom Otadžbinskom ratu.
Jurij Bondarev je ratovao od 1942. do 1944. godine. Branio je Staljinbrad, oslobađao Kijev, bio je ranjen kod Žitomira. U književnost je ušao, može se reći, sa bojnog polja – počeo je da objavljuje krajem 40-ih. I vrlo brzo njegovim borbenim nagradama pridružile su se mnogobrojne državne i književne nagrade. A prošle godine Jurij Bondarev je dobio nagradu Jasna Poljana koju ponekad nazivaju nagradom Lav Tolstoj. Pisac ju je dobio u nominaciji Savremena klasika za veličanstvenu ratnu pripovetsku o ratu "Bataljoni traže vatru". Svi smo mi izašli iz bondarevskih Bataljona – jednom je rekao čuveni beloruski prozaik Vasilj Bikov u ime pisaca frontaša. Veliki Otadžbinski rat glavna je tema Jurija Bondareva. Pri tome on ga je opisivao ne samo kao heroizam u borbi, već i kao život van borbe. Kao tu istu rovovsku istinu za koju je rekao sledeće: Rovovska istina je vrlo velika verodostojnost. To su oni detalji odnosa vojnika i oficira bez kojih rat izgleda samo kao ogromna karta sa strelicama koje označavaju pravac udara. U intervjuu za Glas Rusije Jurij Bondarev je nastavio ovu misao:
- Hteo sam da pokažem rat onakvim kakav je bio. Nisam hteo ovde da koristim lepe motive, lepe boje, a ne mogu da podnesem ni mračne boje, crne, bez svetlosti. Bez obzira što svi moji junaci zavšavaju tragično, ostaje osećaj nade.
Kao ratni pisac Jurij Bondarev je niz godina bio u centru pažnje kinematografije. Prema njegovoj ratnoj prozi snimljeni su filmovi koji su postali sovjetska filmska klasika. To su: Poslednji rafali, Vrući sneg i Bataljoni traže vatru. Ekranizovani su romani Obala i Tišina, posvećeni životu posle rata, ali sa sećanjem na rat. U upravo Bondarev je bio scenarista grandiozne filmske epopeje o Drugom svetskom ratu Oslobođenje, koju su sovjetski fimlmski stvaraoci napravili u saradnji sa kolegama iz nekoliko evropskih zemalja.
Decenije stvaralaštva Jurija Bondareva su sadržale u sebi ne samo lepu književnost, već i nekoliko zbornika književnih kritika u kojima se pisac izražavao sa oštrinom publiciste. Publicistika je pronikla i u njegova kasnija dela – takav je na primer roman Bez milosrđa. Jurij Bondarev je od onih ljudi koji ne umeju da izneveravaju svoje ideale, između ostalog ideale prošlosti, bez obzira što je ta prošlost otišla bespovratno. Teško mu je bilo da se pomiri sa raspadom SSSR, i on nije prihvatio mnoge promene koje su došle u ruski život. U intervjuu za Glas Rusije, može se reći, priznao je da je pomalo Don Kihot.
- U ljudskom društvu Don Kihoti su neophodni, čak i ako su nerealni u svojim postupcima. Don Kihot se podčinjavao svojoj mašti, ali u suštini mašta jeste realnost: ne može se zamisliti ono čega nema na zemlji. Bilo da su to vetrenjače, bilo da je to neprijateljska vojska, neprijatelji i slično, to je sve jedno borba.
Kako bi se razumeo pisac, treba pročitati njegov adela. Jer kako je primetio Jurij Bondarev, u svaku knjigu je uložio čitavog sebe, tako da se može reći: knjiga, to sam ja.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















