Obama doputovao u Evropu da spasava „projekat Ukrajina“
Predsednik SAD započeo je 24. marta skoro sedmodnevnu turneju po Evropi, u toku koje će boraviti u Amsterdamu, Hagu, Briselu, Vatikanu, Rimu i zatim će putovanje završiti posetom Saudijskoj Arabiji.
U Vašingtonu niko ne krije „ukrajinski vektor“ turneje: Bela kuća treba da spase projekat „odsecanja Ukrajine“ od Rusije, koji je posle pridruživanja Krima Rusiji 18. marta krenuo sasvim drugim putem od onog koji su planirale SAD. Neki analitičari u SAD čak ne isključuju neočekivanu posetu Obame Kijevu. Kako bi se potvrdio imidž zakonitosti majdanskog kabineta.
Ako je suditi po onome što je već rekla Bela kuća i Stejt Department, antiruske retorike će biti više nego dovoljno. Najveću erupciju možemo očekivati 26. marta, kada će Obama istupiti u Briselu sa programskim geopolitičkim govorom. U glavnom gradu Belgije će biti održan samit EU-SAD i sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a. Obama će takođe učestvovati u samitu o nuklearnoj bezbednosti u Hagu i hitnom samitu Grupe sedam. Na njemu će ponovo pokušati da progura trgovinske sakncije protiv Rusije.
Od sastanka u NATO-u niko ne očekuje iznenađenja. Ali EU je druga stvar. Da gurne Evropu u sakncije protiv Moskve, a to je glavni cilj čitave turneja, Obami će teško poći za rukom. Evropljani ne žele da postanu instrument rusofobske politike administracije, za koju, pored svega ostalog, oni treba da plate trgovinskim sankcijama protiv Rusije.
Teško je zamisliti da se Evropa odluči na trgovinski rat sa Rusijom, kaže analitičar Instituta za međunarodnu ekonomiju i odnose Natalija Kalinjina.
- Danas je međunarodna ekonomija prožeta tako jakim vezama da jedan korak u desno ili u levo i sve će otići u param parčad. Zato razgovori o sankcijama ostaju razgovori. Uglavnom će to biti politički pritisak od strane SAD, ali realna ekonomska saradnja između Rusije i Evrope će ostati.
U evropskoj štampi za sada je više antiruskog nego objektivnog. Ali odnos prema dešavanjima se sve više menja. Danas je list Independent objavio pred Obaminu turneju veliki članak bivšeg britanskog ambasadora u Rusiji od 2004. do 2008, sera Tonija Brentona. Njega nikako ne treba optuživati za simpatije prema Moskvi. Bivši ambasador Njenog Veličanstva predlaže da se kao neopoziva činjenica prihvati spajanje Krima sa Rusijom.
Brenton navodi sve uzroke uvreda Rusije prema zapadu, kako se on izražava, i realne i umišljene (tu je proširivanje NATO-a na Istok, podrška čečenskih separatista, podrška rusofoba Sakašvilija i podrška nezakonite, polufašističke, rusofobske vlade u Kijevu i predlaže da se ne plaši Moskva, da se ne stavlja u izolaciju, već da se shvati i obnovi dijalog.
Mada je Zapadu pošlo za rukom da postigne izuzetno jedinstvo povodom umerenih sankcija, takvo jedinstvo će biti krajnje teško sačuvati ako se pomerimo ka nivou na kojem će naše sopstvene ekonomije osetiti realnu bol... Ukrajina, čak bez Krima, tako je jako vezana za Rusiju (posebno preko ruskofonskog istoka i ruskog gasa) da ni procvat, ni upravljanje zemljom ne može da se postigne bez pomoći Moskve.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















