Ukrajini preti jugoslovenski scenario
Svi procesi u evropskoj geopolitici od završetka „hladnog rata“ očito pokazuju zacrtani kurs EU i NATO na maksimalno širenje sfere svojih interesa i uticaja na račun slabljenja regionalnih lidera.
Dok se NATO širi na istok a Evropska unija dobija nove članice, sve su primetniji neprestani pokušaji da se razdrobe i strateški osiromaše države koje svojim statusom ometaju dominaciju zapadnih saveza u Istočnoj Evropi.
Po mišljenju srbskog pisca Slobodana Despota ta „politika haosa“ isprobana u Jugoslaviji, usmerena je pre svega na rušenje višenacionalnih država. On smatra da je upravo ta strategija pomogla da se najveća država na Balkanu – Jugoslavija pretvoru u „niz smešnih, etnički čistih baronija, koje podsećaju na Nemačku iz vremena braće Grim, na Italiju iz doba Dekamerona“. U intervjuu za „Glas Rusije“ srbski pisac analizira situaciju u Ukrajini, nalazeći ogromne sličnosti sa događajima koji su izazvali raspad Jugoslavije početkom devedesetih, kao i sa „buldožer revolucijom“ u Srbiji u jesen 2000, kada je svrgnut Slobodan Milošević. Slobodan Despot kaže da scenario nije nov i nimalo originalan:
- Upravo se po tom scenariju u poslednje vreme ostvaruju sve neokolonijalne operacije. U celini, scenario se sastoji u tome da se provociraju nemiri u nekom regionu, a zatim da priteknu u pomoć „dobre snage“, i istisnu „zle snage“. Sjedinjene Američke Države su se upravo na taj način odomaćile na teritoriji koja je nekada bila Jugoslavija, napravile najveću vojnu bazu van granica SAD, u samom centru Kosova. Aktivnim učešćem u podeli Jugoslavije, podržavši Hrvatsku i "Bosnu", Amerikanci su potpuno bili svesni šta rade. Na primer, podržavši hrvatske „naslednike“ nacističkog režima Anta Pavelića, oni su odlično shvatali da će Srbi da se brane. Na isti način su Amerikanci doveli na vlast islamističke grupacije u Sarajevu, koje nisu bile tako popularne i nisu imale ništa slično sa jugoslovenskim muslimanima.
Slobodan Despot smatra da se jugoslovenski „hrestomatijski“ scenario sada aktivno ponavlja u Ukrajini. Ali Rusija vodi principijelno različitu politiku od one pre četvrt veka, kada nije mogla da spreči raspad Jugoslavije. Danas od doslednosti te politike zavisi hoće li Ukrajina srljati u haos građanskog rata i raspadanja zemlje ili će sprečiti to što je poslednji predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević nazivao „neokolonijalnom pretnjom“ SAD i NATO.
Ana Karpova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/futureatlas.com/ss-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- Ukrajina
- Jugoslavija
- Srbija
- NATO
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















