„Krvavi Uskrs“ u Beogradu na terazijama geopolitike
16.aprila 1944.godine, na dan pravoslavnog Uskrsa, avijacija SAD i Velike Britanije bombardovala je prestonicu Jugoslavije - grad Beograd. Ovaj je događaj ušao u istoriju pod nazivom „Kravi Uskrs“. Hiljade civila stradalo je u ovom bombardovanju. O ovoj tragičnoj stranici srpske i evropske istorije piše Petar Iskenderov.
Komanda zapadnih saveznika je pravdala masovno bombardovanje Beograda neophodnošću da se uništi čvorište, odnosno transportni centar nemačke vojske na Balkanu, kroz koji je prolazio veliki deo vojnog i industrijskog tereta.
Ipak, ovaj bogohulni izbor datuma početka bombardovanja, za Srbe, koji su velikim delom i sami učestvovali u borbi protiv nemačkog okupatora, a ni „tačnost“ bombardovanja nije odgovarala postavljenim zadacima.
Po gorkoj ironiji sudbine, ovo bombarodvanje, koje je inače počelo u podne u vreme uskršnje službe, najvećim delom su sprovodili američki bombarderi V-24, avioni poznati i pod nazivom Liberator, Oslobodilac, od kojih svaki nosi dve bombe od po dve tone. I padale su ove bombe ne samo na industrijske i transportne objekte, kako je bilo planirano i rečeno.
Bombardovanje na dan pravoslavnog Uskrsa izazvalo je sumnje, bol i ljutnju među Srbima. Tadašnji patrijarh srpske pravoslavne crkve Gavrilo je izjavio, da je anglo-američka koalicija izgubila „osećaj hrišćanske ljubavi“. Simptomatično je i to što su do tada i tokom Uskrsa i Božića, čak su partizanske borbe protiv nemačkog okupatora prestajale. Ipak, očigledno su saveznici imali sopstveno shvatanje ovog pitanja.
I još jedan važan momenat. U decembru je, nakon što je 29. novembra 1943.po odluci AVNOJ-a stvorena FNR Jugoslavija, rukovodstvo SSSR izjavilo da priznaje novu Jugoslaviju kao svog saveznika. U februaru 1944. godine je u Jugoslaviju stigla i sovjetska misija.
Tako da ne bi trebalo da čudi što su u proleće 1944.godine SAD i Velika Britanija počele da gledaju na Jugoslaviju ne kao na svog saveznika u borbi protiv nacističke Nemačke, već kao budućeg geopolitičkog protivnika.
Cinizam zapadne komande ovih uskršnjih dana 1944.godine potvrdila je još jedna činjenica. U američkoj vojnoj eskadrili koja je bombardovala Beograd, služila su i četvorica Srba. I komanda ih je tokom tih dana kada je bilo planirano bombardovanje, poslala na odmor, ne objasnivši im razlog.
Poslednje decenije posebno početkom 1990-tih godina, Srbi su više puta na svojoj koži osetili moć zapadne vojne koalicije, koja sada nastupa pod zastavom NATO. A tamo gde geopolitika umeša svoje prste, ne bi trebalo očekivati moralni pristup ili bilo kakvo oslanjanje na međunarodno pravo. Za „Glas Rusije“ govori Ana Filimonova, ekspert Centra za izučavanje savremene balkanske krize Instituta slavistike RAN:
- Po mom mišljenju, najozbiljnija posledice ovih procesa je postalo utvrđivanje vodeće uloge NATO u međunarodnim odnosima, rušenje normi međunarodnog prava i jaltsko-postdamskog sistema kao takvog. Svet, nažalost, stupa u novu fazu, kada glavna uloga u međunarodnim odnosima prelazi ka NATO i isključivo faktoru sile. Po mom mišljenju, to je glavna posledica gorepomenutih događaja.
U samoj Srbiji, poginule tokom uskršnjeg bombardovanja 1944. godine, tradicionalno pominju tokom pomena, isto kao i poginule tokom još strašnijeg NATO bombardovanja 1999. godine. I jedni i drugi su nevine žrtve geopolitike po zapadnom scenariju.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















