Genocidi SAD nad stanovništvom siromašnih zemalja - prinudna masovna sterilizacija zbog prirodnih resursa
Fiktivne pandemije, zakoni o prinudnoj vakcinaciji, sterilizacija kao rešenje za problem siromaštva - sve to ima za cilj smanjenje "prekobrojnog" stanovništva planete.
S tim u vezi, 1989. godine otkriven je "Memorandum-200", sastavljen 1974. godine od strane savetnika za državnu bezbednost SAD Henrija Kisindžera. U dokumentu se govori o rastu broja stanovnika u svetu i njegovim posledicama po američku bezbednost. Predlažući mere za značajno smanjenje naseljenja, Kisindžer je napisao:
"Svet sve više i više zavisi od uvoza mineralnih dobara iz zemalja u razvoju, i ako bi brzi rast stanovništva narušio perspektive njihovog ekonomskog razvoja i socijalnog progresa, nastali animozitet bi mogao da potkopa uslove za povećanje proizvodnje i podršku neprekidnog dotoka tih resursa".
Kako bi se maksimalno stavila pod kontrolu populaciona politika, predloženo je da se obrati pažnja na trinaest zemalja u razvoju iz delova planete najbogatijim resursima: Indiju, Bangladeš, Pakistan, Nigeriju, Meksiko, Indoneziju, Brazil, Filipine, Tajland, Egipat, Tursku, Etiopiju i Kolumbiju. "Memorandum-200" predlaže odlučno smanjenje stanovništva ovih zemalja, što bi Sjedinjenim državama dalo mogućnost eksploatacije njihovih prirodnih bogatstava.
Implementacija Kisindžerovog tajnog plana je odmah počela. Sterilizacija je postala, naročito, popularna u Latinskoj Americi tokom `80 - `90. godina. Početkom `90-ih godina, brazilsko ministarstvo zdravlja je pokrenulo istragu povodom saopštenja o masovnoj sterilizaciji žena u toj zemlji. Pokazalo se, da je oko 44% svih brazilskih žena uzrasta od 14 do 55 godina sterilisano. Sterilizaciju su sprovodile različite organizacije i agencije, od kojih je vrlo malo bilo brazilskih. Međunarodna federacija za planiranje porodice, američki "Pathfinder fond", Asocijacija za dobrovoljnu hiruršku kontracepciju - svi oni su radili pod egidom američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID). Do 1989. godine brazilska vlada, u početku i sama motivisana borbom sa siromaštvom, podržavala je ove programe, saopštila je agenciji USAID da su za njih programi sterilizacije "prekomerni i nepotrebni". Prema nekim saopštenjima, u okviru tih programa sterilizovano je skoro 90% svih brazilskih žena afrikanskog porekla.
Prema podacima peruanske komisije za prava čoveka, od 1995 do 2000. godine masovna sterilizacija je sprovedena u najsiromašnijim delovima Perua. Motiv je i ovde bilo siromaštvo. Za nekoliko godina, sterilizovano je više od 300.000 žena i oko 24.000 muškaraca. Prednosti sterilizacije su predstavljane na lecima, posterima i u radio-saopštenjima u kojima se Peruankama obećavala "sreća i blagostanje". Politika masovne sterilizacije dovela je do demografskofske krize u nekoliko regiona Perua, a sa njom i ekonomski pad. Prema podacima aktivista za zaštitu ljudskih prava, `90-ih godina prošlog veka, stotine žena i muškaraca iz siromašnih slojeva je bilo steralizovano protiv njihove volje. U početku, kampanja masovne sterilizacije u Peruu često je bila finansirana od strane Amerikanaca (USAID), ali je nakon pojavljenja u vodećim američkim sredstvima masovnih informacija o nasilnoj sterilizaciji u Peruu 1989. godine, finansiranje iz državnog fonda SAD bilo prekinuto.
Godine 2001. u Ruandi je počela masovna sterilizacija, koja će obuhvatiti 700.000 muškaraca. Program će trajati 3 godine i u potpunosti će biti finansiran od strane USAID. Kampanja je, naravno, dobrovoljna, iako "svaki put kada se kampanja sterilizacije sprovodi u velikim razmerama, ona neizbežno nosi prinudni karakter", izjavio je predsednik američkog "Instituta za istraživanje stanovništva" Stiven Mošer. On smatra da će "posledice na život porodica i razvoj ekonomije Ruande biti prilično osetne" i da je to "najbolji način" za zaštitu od SIDE. Pri tome, on je, izgleda, zaboravio da zakoni SAD zabranjuju finansiranje prinudnuh abortusa i sterilizaciju.
Ovo su samo mali primeri genocida nad stanovništvom koji se u ovom trenutku vrši u raznim delovima sveta. Ni za koga nije tajna da su u istoriji, u ratovima za resurse, sva sredstva dozvoljena. Ipak, treba podsetiti, da je prinudna masovna sterilizacija objavljena zločinom protiv čovečnosti i potpada pod jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda.
Milena Cmiljanić,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/~I*R*O*M*I~/ss-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















