Koga će usrećiti praško "Istočno partnerstvo"?
"Istočno partnerstvo" obeležava svoj peti rođendan. Uzrast je dečiji, ali su ambicije organizacije u rangu odraslih.
Kao i 2009. godine, kada je Češka predsedavala EU, samit se ponovo održava u Pragu. Pred njegov početak, ministar spoljnih poslova RF Sergej Lavrov upozorio je na raspaljivanje antiruskih osećanja. Briga Moskve je razumljiva. Uspavano "partnerstvo" se politizuje na očigled svih.
Na poslednjem samitu u Viljnusu prisustvovao je tadašnji predsednik Ukrajine Viktor Janukovič, ali nije potpisao sporazum o pridruživanju sa EU, što je dovelo do ukrajinske krize. Tada, gradonačelnik Praga je protestovao protiv prisustva Janukoviča na samitu. Danas, ovo pitanje više nije aktuelno. U češkoj prestonici su do poslednjeg časa očekivali v.d predsednika Ukrajine Aleksandra Turčinova, ali je na kraju doputovao v.d. ministar inostranih poslova Andrej Dešica.
Samitu će prisustvovati lideri Češke, Austrije, Litvanije i Poljske, kao i visoko rukovodstvo EU, koje predstavlja evropski komesar za proširenje Štefan File. Cilj sastanka, prema rečima specijalnog izaslanika Češke za pitanja "Istočnog partnerstva" Petra Mareša: "Novi pogled na dugoročne perspektive" organizacije. Takva nejasnosnost ne zadovoljava Litvaniju. Viljnus je još pre samita pozvao da se omogući "istočnim partnerima" članstvo u EU i da se razmotri čitava evropska politika, jer se, navodno, pojavilo mnogo novih izazova.
Dakle, možemo li očekivati od samita u Pragu neke konkretne rezultate? Šef Centra za političke tehnologije Sergej Mihejev:
- Moguće je da će "Istočno partnerstvo" pokušati aktivnije da iskoristi ukrajinsku situaciju. Ipak, potencijal organizacije je mali i ona nema kapacitet da se bavi fundamentalnim problemima. Čak i uvođenje bezviznog režima, kao sa Moldavijom, u suštini ne predstavlja ništa, osim novog talasa gastrbajtera u Evropu. Mislim da će se na samitu raspravljati o "strašnoj Rusiji" i kako da se od nje spase mlade istočne demokratije. Možda i podele nešto novca koji će biti potrošen na razne donacije i birokratski aparat.
U razgovorima o drugim mogućim zemljama-kandidatima za asocijaciju sa EU iz "Istočnog partnerstva", ponekad se pominju Jermenija i Azerbejdžan... Međutim, po mišljenju eksperta,
- Mehanizam asocijacije može biti uključen, ali šta on daje ovim zemljama? Otvorenu trgovinu sa EU? Samo, kome ona odgovara? Ja ne znam ni jedan primer koristi od Sporazuma o pridruživanju sa EU, koji bi imale post-sovjetske zemlje. Koji masovni proizvodi iz Moldavije, Ukrajine, Gruzije stižu u Evropu? Ili šta bi to Evropljanima mogla da ponudi Jermenija? Ako se nešto i izvozi, to je veoma uska grupa proizvoda. Nekada su članice EU - Bugarska i Rumunija sanjale da postanu "povrtnjak Evrope." Ali potpavši pod evropske propise i programe, oni nisu uspeli da izađu na međunarodno tržište sa svojim voćem, povrćem i zapravo su sahranili sopstvenu poljoprivredu.
Moskovski politički analitičar je uveren: "Istočno partnerstvo" - čisto politički projekat. Na samitu u Pragu nije bio pozvan legitimni predsednik Belorusije Lukašenko, ali se na dolasku ukrajinskog v.d. Turčinova veoma insistiralo. Zašto? Da bi se učvrstio status nove ukrajinske vlasti u očima zapadnog sveta.
Praški samit će dati nove deklaracije o situaciji u Ukrajini, smatra Mihejev.
- Istočno partnerstvo nema ekonomskih poluga za konkretna rešenja. Njegov budžet za prošlu godinu je iznosio 400 miliona dolara. Kada je bilo reči o asocijaciji Jermenije, "partnerstvo" joj je ponudilo 20 miliona dolara, što je, čak i po standardima ove male zemlje, beznačajna suma.
Gajane Hanova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















