Krim će pomoći u osvajanju Arktika
Fabrike Krima se uključuju u program osvajanja Arktika. Na tom poluostrvu će graditi brodove, pomorske platforme i tankere za komprimirani prirodni gas, koji su neophodni Rusiji u Arktiku. Razvoj arktičkih regiona je danas jedan od prioritetnih projekata ruskih vlasti.
Na ruskom delu arktičkog epikontinentalnog pojasa naftne kompanije vode aktivna istraživanja i osvajanje nalazišta. Krupnotonažni brodovi, pomorske naftne platforme, tankeri za transportovanje komprimiranog prirodnog gasa – sve će to uskoro trebati u Arktiku u velikim količinama. Danas su ruske kompanije primorane da koriste brodove i platforme uglavnom strane proizvodnje. To je skupo, - ističe ekspert kompanije «Brodograditelji Rusije za Arktička mora» Genadij Kreslavski.
- Potreban je veliki broj pomorskih platformi. Danas smo primorani da ih iznajmimo od stranih firmi. U ledenim arktičkim uslovima to košta 600 hiljada dolara na dan. To su ogromni troškovi. Zato je akutan zadatak da što pre modernizujemo naša brodogradilišta i stvaramo platforme na bazi naših preduzeća.
Danas ruska brodogradilišta već rade na ispravljanju takve situacije. Prva je lasta platforma Prirazlomna u Pečorskom moru. Ona je proizvedena u Severodvinsku (grad u delti Severne Dvine). Pre neki dan je izvezena prva partija arktičke nafte. Krupne državne narudžbe u okviru programa osvajanja Arktika dobila su brodogradilišta u Sankt-Peterburgu i na Dalekom Istoku. Sada se im priključuje i Krim. U sastavu Ukrajine poluostrvo nije malo mogućnosti za rad brodogradilišta punom parom. Tamo, gde je nekada radilo 20 hiljada ljudi, u poslednje vreme je ostalo 200. Priključenje Rusiji je obnovilo i krimska brodogradilišta. Prema procenama stručnjaka, brodogradilište Zaliv u Kerču već je danas sposobno da proivodi tankere neophodnih parametara – sa stepelnim mestom dugačkim 300 metara i širokim 50 metara. U Arktiku će ih trebati desetine.
Nedavno su UN potvrdile pravo Rusije na deo epikontinentalnog pojasa u Ohotskom moru površine 52 000 kvadratna kilometra. U jesen ove godine će biti pripremljeni dokumenti, koji bi pružili pravo da se smatra ruskim još jedan deo arktičke teritorije. Takva situacija se ne dopada drugim priarktičkim zemljama. Samo protekle godine su tamo imali vojne vežbe Kanađani, dok su Norvežani pozvali partnere iz NATO-a da bi uvežbali iskrcavanje desvanta u uslovima veoma niskih temperatura.
Da bi se Rusija zaštitila od terorističke i drugih eventualnih opasnosti odlučeno je pojačati arktičku grupaciju snaga, - ističe glavni urednik časopisa «Vazdušno-kosmička odbrana» Mihail Hodarenok.
- Akcije i političkog, i vojnog rukovodstva Rusije su logične i osnovane. Danas je u Arktiku pronađeno više od 60 krupnih naftogasnih nalazišta. Za polovinu je perspektivnost razrada već dokazana. Osim zaliha nafte i gasa u arktičkom regionu postoji i Severni pomorski put. On je najkraći iz Evrope u azijsko-pacifički region. Ovaj projekat, smatraju eksperti, ima ekonomsku budućnost.
Proirodno je da za takve ekonomske i strateške resurse predstoji ozbiljna borba. Predsednik RF Vladimir Putin je izjavio: Ruski naučnici i diplomatii moraju da aktivno deluju pri vođenju bilateralnih i multilateralnih konsultacija s vladama priarktičkih država, braneći svaki deo epikontinentalnog pojasa ruskog dela Arktitka, morske akvatorije.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Anna Yudina/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















