Amerika - mačka u džaku za Evropu
Evropska unija i SAD aktivirali su ideju formiranja slobodne transatlantske ekonomske zone. Pretpostavlja se da će trgovinski savez podržati napaćene ekonomije EU i SAD. Eksperti u tom vide pokušaj da se stvori protivteža rastućim ekonomijama Rusije, Indije i Kine. Ali, kako kažu analitičari, ne radi se samo o tome. Sama po sebi ideja ima malo šanse da bude ostvarena. Jer EU i SAD konkurišu između sebe.
Prema rečima eksperata to je reakcija razvijenih zemalja na krizu u pregovorima u okviru STO. Ona je postala očigledna kada je svaka od vodećih ekonomskih grupacija ili zemalja počela da pokušava da gradi sopstvene saveze slobodne trgovine. Pregovori EU i SAD suupravo takav pokušaj da se razrade sopstvena pravila igre. Pri tome, u datom slučaju reč je ne samo o zoni slobodne trgovine, tamo su i tako carine male... Zemlje žele da na račun saveza prošire sferu međuregionalnih trgovinskih odnosa.
Prva zemlja zahvaljujući kojoj su akcenti na međunarodnom tržištu pomereni ne u korist Evrope i SAD postala je Južna Koreja. U trci za profitom Evropa je potpisala sa njom sporazum. Posle toga na horizontu su se pojavili drugi partneri, vođeni su pregovori, između ostalog sa Kanadom. I sve je išlo ka pregovorima sa SAD. Prošle godine bile su incirane konsultacije o trgovinskom sporazumu sa SAD. Ipak kada će one stići do logičnog završetka, niko se ne usuđuje da prognozira. Jer SAD su vodeći trgovinski partner EU i kada dobijaju neke zahteve Amerikanaca, evropljani ipak računaju na to da će njihove kompanije u većoj meri biti zastupljene na američkom tržištu. Ali, kako upozoravaju eksperti, lobi EU na pregovorima o forumranju trgovinskog saveza može i da ne odbrani interese evropskih proizvođača, tačnije da im ne pođe za rukom da razrade recept komfornog prisustva evropskih kompanija na američkom tržištu. U principu, ko će na čijoj teritoriji biti na većem dobitku, neće moći odmah da se shvati.
Velikim evropskim kompanijama proširenje trgovinskih okvira ide na ruku. Što se ne može reći za srednji i mali biznis EU. Na njih će nesumnjivo biti izvršen pritisak i možda će ispasti tako da će neko morati da se skloni u stranu ili sasvim odustane od svog biznisa u korist velikih korporacija. U datom slučaju reč je, naravno, o pritisku američkih korporacija na evropsko tržište.
Oleg Obuhov,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »














