SAD otvaraju novi front?
Pregovori predsednika SAD Baraka Obame u Vašingtonu 3. juna bili su obojeni ratničkim bojama. Američki lider je obećao da će uvećati vojno prisustvo SAD u zemljama Centralne i Istočne Evrope. U te svrhe planira se izdvajanje najmanje jedne milijarde dolara. Sredstva će otići za uvećanje američkih kontigenata u regionu i za nove vojne manevre.
Formalno poseta Baraka Obame Varšavi je priređena povodom 25-godišnjice strogo mirnog političkog događaja — parlamentarnih izbora u Poljskoj 1989. godine, koji se obično smatraju prvim ”delimično slobodnim” u tada još socijalističkoj zemlji. Ipak politička pitanja u retorici američkog lidera koji se sastao sa kolegama iz zemalja Centralne i Istočne Evrope, odmah su se povukla u drugi plan u poređenju sa militarističkom temom. Obamini pregovori su protekli u znaku neophodnosti vojnog ”odvraćanja” Rusije, kao da su se na granicama zemalja regina ponovo zaustavili sovjetski tenkovi.
Prema svedočenju spoljnopolitičkog savetnika predsednika SAD u Beloj kući Bena Rodsa, sličan prilaz se uklapa u tokove jačanja ”transatlantskih veza”. Ipak koliko odgovara istinskim političkim i finansijsko-ekonomskim interesima država regiona? Ekonomsku krizu u EU niko nije ukunuo, i zato sredstva za uvećanje vojnih troškova moraće da se uzimaju iz budžeta, planiranih prema antikriznim programima. A to znači da će se države regiona naći pod dvostrukim pritiskom — vojno-političkim od strane SAD i NATO-a i socijalno-ekonomskim od strane EU, MMF i Svetske banke. Ekspert Međunarodnog instituta za humanitarno-politička istraživanja Vladimir Bruter navodi primer Rumunije koja pokušava da ispuni zahteve MMF i koju SAD aktivno uvlače u orbitu novog antiruskog fronta:
- Rumunske vlasti su ispunile sve ono što realno mogu da ispune u datom trenutku, ali to je dovelo do socijalnih kataklizmi. Ako Rumunija bude po tačkama ispunjavala sve zahteve Međunarodnog monetarnog fonda, to će dovesti do pravog haosa u zemlji.
Razume se, teško je očekivati od SAD veliku zainteresovanost za ekonomski procvat zemalja Centralne i Istočne Evrope. Pre se može govoriti o unutrašnjoj protivrečnosti same američke politike. Istupajući ovih dana u Vojnoj akademiji SAD Vest-Point, isti taj Barak Obama je ubeđivao svoje slušaoce da soljna politika SAD treba da se realizuje uz pomoć diplomatije, multilateralnih dejstava i ekonomskog pritiska, a ne pomoću vojnih dejstava.
Što se tiče Poljske koja je preko svog predsednika Bronislava Komorovskog obećala da će uvećati vojne troškove do 2% nacionalnog bruto proizvoda i drugih država Centralne i Istočne Evrope, one žanju plodove sopstvene geopolitičke orijentacije, smatra šef katedre za evropske integracije MGIMO MIP Rusije Nikolaj Kavešnjikov:
- Oni su sami težili stupanju u EU i NATO pod parolom Vratiti se u Evropu. U EU povodom proširenja u istočnom pravu postojala su različita mišljenja. Ipak treba uzeti u obzir da EU nije samo ekonomski, već i politički projekat.
Evropa pošto je saveznica Amerike iz NATO-a i oblast suparništva istovremeno, kako ističe američko izdanje Nešnl Interest, primorana je da se uključi u novi talas geopolitičke borbe. EU se suočila sa protivrečnostima između potrbe za daljom integracijom i neželjom mnogih ljudi da se odluče na takvu integraciju, o čemu svedoče izbori za Evropski parlament. Tako da antiruski front koji je formiran na brzinu ima pod sobom vrlo klimave političke i ekonomske osnove.
U Istočnoj Evropi i baltičkim zemljama američke garancije bezbednosti nemaju nikakvog smisla ako Amerikanci ne žele ili ne mogu da ih ispune — ukazuje na stranicama još jednog američkog izdanja Nju Ripablik još jedan od vodećih eksperata Brukingsovog instituta Robert Kagan. A da li će Amerikanci hteti, da li će moći? - postavlja retorsko pitanje analitičar. Pitanje visi u vazduhu.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: REUTERS/Kuba Atys/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- NATO
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















