Litvanija potrebna da bi vukla medveda za rep
Litvaniju treba da prime u zonu evra od 1. januara 2015. godine, i ona se već prirpema da menja lite za evro. Apsolutna većina stanovnika je uverena da će se pre ili kasnije to ipak desiti.
Istina, nisu svi raspoloženi optimistički — svaki treći Litvanac ne odobrava smenu valute, a svaki deseti čak ne može da zamisli kako izgledaju ti evri. Takvi su podaci anketiranja javnog mnjenja Eurobarometra, koje sprovodi Evropska komisija. Pored toga, s prelaskom na evro kod stanovnika je vezano mnogo strahova: smatraju da će zato skočiti cene i uvećati se migracija.
Stanje Litvanaca koji su napustili domovinu tražeći bolji život britansko izdanje Independent izrazilo je svega jednim crtežom: radnici upakovani u plastični omot sa natpisom: dva po ceni jednog. To je izazvalo nezadovoljstvo Litvanaca, ali činjenica ostaje činjenica. Samo po zvaničoj statistici u poslednjih 10 godina Litvaniju je napustilo oko 200 hiljada stanovnika. Slična situacija je u Letoniji: tamo se broj stanovnika smanjuje za 10-20 hiljada ljudi godišnje. Sudeći po tim ciframa, jedina korist koju stanovnici Pribaltika vide u EU je mogućnost da odu iz svoje zemlje.
Istina, Pribaltik razmatraju u EU ne samo kao izvor jeftine radne snage, već i kao svojevrsnu bafer zonu između Rusije i Evrope. Isto mišljenje ima i Vašington, kaže glavni urednik nedeljnika Litvanski kurir Anatolij Ivanov.
- Ovaj sanitarni kordon potreban je kako bi imao ko da vuče medveda za rep. Mi to osećamo stalno: smanjuje se priliv turista, smanjuje se priliv litvanske robe u Rusiju, ne zna se šta će biti sa ruskom robom koja ide preko Klajpeda. To se sve odražava na nas, zato što smo integrisani u ekonomiju Rusije, hteli mi to da priznamo ili ne. Živimo u susedstvu i svađati susede nije baš blagorodan posao.
Ali i unutrašnja politika baltičkih zemalja gradi se ne u poslednjem redu na antiruskoj retorici. U Letoniji u kontekstu ukrajinske krize raste popularnost antiruskih desničarskih stranaka. Mada partija Jedinstveno koja predstavlja interese ruskofonskog stanovništva u zemlji i dalje ostaje najpopularnija politička snaga. Litvanija intenzivno traži način da stekne gasnu nezavisnost od Rusije: pregovori o isporukama tečnog gasa sa norveškom firmom Statoil faktički su završeni. Istina, potpunu nezavisnost od Moskve zemlja ipak neće moći da ostvari.
Status energetski deficitarnog regiona, stalni odliv stanovništva u mnogome su provocirali stagnaciju u ekonomskom i političkom životu zemlje. I poboljšanja u doglednoj budućnosti se ne predviđaju, smatra šef direkcije odeljenja za zemlje Baltika politikološkog centra Sever-Jug Sergej Rekeda.
- Ako u EU započne novi talas krize, sasvim je moguće da će bitno ojačati socijalna napetost, koja će se zatim pretvoriti u socijalnu eksploziju. Zato što u suštini Litvanija i Letonija posle prethodne krize 2008. godine do danas se nisu oporavile. Ako se to ne desi, baltičke republike će ostati mirna močvara u političkom smislu, gde su jedne iste elite na vlasti i samo formalno se menjaju lica. U ekonomskom pogledu to će biti zastoj bez proboja i rasta bogatstva i standarda.
Za sada je na periferiji EU sve stabilno: standard je dva puta niži nego u zemljama stare Evrope, odliv stanovništva je očekivano visok. I samo socijalno raslojavanje postaje sve osetnije: za prvih 5 godina posle primanja Letonije u EU, broj krajnje siromašnog stanovništva uvećao se jedan i po put.
Marija Baljabina
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/Mr.TinDC /cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















