Bogati - bogatiji , siromašni - siromašniji
Evro je bogate evropske zemlje učinio još bogatijim, a siromašne su postale još siromašnije – procjenjuju ekonomski analitičari.
U analizama opravdanosti uvođenja evra kao zajedničke evropske valute, ekonomski portali navode da je prelazak na evro podijelio zonu evra na dva „tabora“ – onaj koji je profitirao i onaj koji je dodatno ekonomski osiromašio.
Kada neka zemlja prelazi sa svoje valute na evro to automatski čini skupom proizvodnju unutar zemlje.
Kod siromašnijih zemalja „skaču“ isplate radnicima, kao i plate i proizvodna vrijednost produkcije. Istovremeno, smanjuje se rentabilnost proizvodnje i zemlja ekonomski postaje još slabija.
U bogatijim zemljama taj prelazak je drugačiji. Npr. Njemačkoj zajednička valuta omogućava da privuče radnike iz inostranstva, čini jeftinijom proizvodnju i samim tim jača ekonomiju.
Njemačka je, zbog toga, u trenucima velike ekonomske krize jedina bila su stanju da izdvoji milijarde evra i da istovremeno otpiše dio dugova državama poput Portugala, Grčke, Španije i Kipra.
Da li je evro za 12 godina postojanja uspio da zamijeni nezaobilazni dolar?
Stručnjaci napominju da je u početku evro pomjerio svog konkurenta sa „vladajuće pozicije“.
Kada se pojavio evro, njegov kurs bio je jednak kursu dolara. Kasnije je čak dodatno skočio i dostigao razmjere od jednog i po dolara. Ali, velika kriza pokazala je sve slabosti evra.
Ipak, za razliku od sve većeg broja skeptika među Evropljanima, vlade članica EU i dalje vjeruju u evro.
Tako će od naredne godine spisak članova zone evra popuniti novi član — Litvanija.
Litvanska vlada je, poput još nekih, bez obzira što se tome protivi veliki broj Litvanaca, pripremila prelazak na evro, dok su prodavnice već spremile nove cjenovnike.
- Izvor
- capital.ba
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















