Poslednje riječi Mitropolita Petra I Petrovića njegovom nasljedniku Petru II Petroviću Njegošu su bile ''moli se Bogu i drž` se Rusije''. Zanimljivo je podsjetiti i na amanet Svetog Petra Cetinjskog, koji je na samrtnom času bacio anatemu na sve koji ne vjeruju u njegove poslednje riječi i preporuke i na onoga koji ''ne bi sve tako poslušao''.
''Ako bi se ko našao u narodu našemu da ne prijmi ove moje potonje riječi i preporuke za istinite, ili ako ne bi sve tako poslušao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor među narodom usudio se činiti slovom ili djelom, toga svakojega, ko bi gođ on bio, mirskij ili duhovnij, ja na samertnij čas moj vječnome prokletstvu i anatemi predajem, kako njega tako i njegov rod i porod, da mu se i trag i dom iskopa i utre! Isto tako da Bog dâ i onome, koi bi vas od vjernosti k blagočestivoj i Hristoljubivoj Rusii otlučiti poiskao i svakojemu ako bi se koi iz vas Cernogoracah i Berđanah našao da pomisli otstupiti od pokroviteljstva i nâda na jednorodnu i jedinovjernu nama Rusiju, da Bog da jakij te od njega živoga meso odpadalo i svako dobro vremenito i vječno otstupilo! Svijema, pak, dobrijema, vjernijema i koi gođ ovo moje potonje pismo poslušaju i saverše da bude najuserdnije moje otečesko i Arhijerejsko blagoslovenije ot roda v rod rodov i vo vjeki vjekov! Amin.''
Da li će ova kletva i anatema sustići prekršioca ostaje da se vidi? Međutim, nakon otcjepljenja od Srbije i priznanja lažne države ''Kosovo'' zvanična Crna Gora je počinila još jednu istorijsku izdaju: uvela je sankcije bratskoj Rusiji. Crna Gora je zajedno sa Albanijom, Islandom i Moldavijom, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, usvojila evropske sankcije prema Rusiji, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje računâ nizu ruskih i krimskih funkcionera. Ovim aktom vjekovno prijateljstvo i bratstvo između Crne Gore i Rusije trpi najveće iskušenje u istoriji, a evroatlantska Crna Gora zaboravlja da ju je Rusija pomagala dvesta godina odnosno od 1711. do 1916. To najbolje potvrđuje knjiga ''Crnogorske finansije'' dr Mirčete Đurovića, gdje je autor opisao kako je Rusija i vojno i finansijski 200 godina pomagala Crnu Goru, te ''da nije bilo ruske pomoći ne bi bilo ni Crne Gore''.
