Sankcije EU prema Rusiji - ko drugome jamu kopa...
Evropske sankcije protiv Rusije su pretnja po radna mesta Britanaca, izjavio je za britansko izdanje Telegrafa ovih dana ser Entoni Bamford- direktor firme za proizvodnju građevinske opreme. Takođe, nemački tabloid Bild navodi da bi Nemačka, samo u oblasti mašinogradnje, ove godine trebalo da računa na gubitak, i to do čak 25 000 radnih mesta, zbog sankcija Rusiji, jer već sada su narudžbine iz Rusije opale za oko 20 odsto. Preti li Evropi recesija, kao bumerang, nakon uvođenja sankcija Rusiji?
Naime, Ser Bamford je oštrije sankcije Evrope protiv Rusije nazvao apsurdom, jer će one, prema njegovima rečima, nauditi kompanijama koje blisko sarađuju sa ruskim partnerima. Paradoksalno, gotovo u isto vreme kada je britanski premijer Kameron pozvao na uvođenje dodatnih sankcija, ministar spoljnih poslova, Filip Hamond je izrazio zabrinutost zbog ekonomskih sankcija prema Rusiji. Prema rečima britanskog šefa diplomatije, ove sankcije bi mogle imati ozbiljne posledice po britansku privredu, kojoj je Rusija 14. najvažniji trgovinski partner. Ovde bi trebalo pomenuti da je ukupno gledano, za EU, Rusija tržište broj jedan, kuda odlazi najveći deo izvoza, čak više nego u SAD.
Kuda može odvesti uvođenje sankcija Rusiji, pitali smo gospodina Miroslava Prokopijevića, analitičara Instituta za Evropske studije iz Beograda:
- Ovo može samo da preraste u recesiju i to na obe strane- i u EU i u Rusiji. Jer, Amerika je daleko. Mada neke evropske zemlje imaju veliku razmenu sa SAD, ipak kad se sve sabere sa Rusijom je razmena mnogo veća. Prema tome, kidanje tih veza i izvesni nedostaci koji mogu da se pojave u EU- pre svega gasa, a u Rusiji nedostaci novca (ako prestane izvoz gasa, koji je jedan moćan izvor finansiranja ruskih javnih finansija će nestati). Dakle, sve to nije dobro i sve to može da odvede u ozbiljniji trgovinski rat. A, nažalost, uvek postoji rizik da trgovinski rat može da preraste u onaj pravi.
Nemački časopis Bild se pita hoće li možda Nemačka „opet ispasti budala“ i „platiti ruski ceh“. Svoje bojazni Bild potkrepljuje primerima: Francuska je ipak izvezla Rusima dva nosača helikoptera u vrednosti 1,2 milijarde evra, a poslovne aranžmane s Moskvom poštuju i It alija, Velika Britanija, Austrija... „Stare“ države članice, obzirom da kroje spoljnu politiku EU, trebalo bi da znaju kuda vode njihove odluke. Sa druge strane, od „novijih“ članica se očekuje da prate zajedničku politiku, iako to možda ne ide uvek njima u korist. Kako u ovakvoj situaciji mogu proći „balkanske članice“ EU, pitali smo gospodina Dragana Petrovića, višeg naučnog saradnika Instituta za međunarodnu privredu i politiku iz Beograda:
- Slovenija i Hrvatska, za razliku od Srbije, nemaju unikatni trgoviski sporazum sa Rusijom. Obzirom da su već članice EU, njihova će privreda trpeti posledice, ne samo sa aspekta energenata, već i zato što su ove zemlje u okviru projekta „Južni tok“. Hrvatska i delom Slovenija značajan deo turističke ponude i usluga usmerile su upravo na rusko tržište i na države koje čine integracione procese na post-sovjetskom prostoru. Otuda mislim da sprovođenje tih sankcija od strane zvanične Ljubljane, odnosno Zagreba može imati samo negativan efekat za ove zemlje.
Nadajmo se da privrede država zapadnog Balkana, odnosno Srbije ipak neće trpeti kao „kolateralna šteta“. Premijer Vučić je najavio da Srbija neće uvesti ekonomske sankcije Rusiji, iako iz EU stižu signali kako bi to bilo očekivano ponašanje jedne buduće članice. No, kako je Srbija još na putu, ona „de jure“ nema obavezu da se povinuje očekivanjima iz EU. U međuvremenu, ostaje da se nadamo da će na Starom kontinentu uvideti sve moguće minuse ekonomskih sankcija pre nego što bude kasno.
jovana Vukotić,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















