Minsk okuplja „veliki konzilijum“ za ukrajinsku bolest
Započeće još jedan „juriš“ na regulisanje ukrajinske krize, uz uključivanje lidera Rusije, Nemačke, Ukrajine, Belorusije, Kazahstana i rukovodstva EU.
26. avgusta u Minsku predsednik Rusije Vladimir Putin zajedno sa liderima zemalja Carinskog saveza (Belorusija i Kazahstan) i predstavnicima EU sastaće se sa predsednikom Porošenkom. Inicijativa da se Petar Porošenko pozove u Minsk pripadala je predsedniku Belorusije Aleksandru Lukašenku.
EU šalje u Minsk vrhnovnog predstavnika za inostrane poslove Ketrin Ešton, kao i evropske komesare za trgovinu i energetiku Karla De Gihta i Gintera Etingera. Prvo su u Minsk pozivali predsednika EU Manuela Borozua i predsednika Hermana Van Rompeja.
Smanjenje nivoa već je znak da od pregovora malo ko očekuje proboj. Kremlj za sada nije čak ni potvrdio, mada nije ni poricao, verovatnoću sastanka oči u oči između Vladimira Putina i Petra Poroščenka. Ali plus je već u tome što sastanka povodom dugotrajne krvave krize u Ukrajini uz učešće takvog korpusa „teške artiljerije“ još nije bilo.
Zvanično na minskom sastanku planira se da se razmotre odnosi između zemalja Carinskog saveza i Ukrajine u svetlu potpisivanja sporazuma o asocijaciji sa EU od strane Kijeva. Ali malo ko veruje da u Belorusiji neće biti pokrenuta tema prekida vatre i regulisanja krize.
Ruski eksperti uglavnom ne osećaju veliki optimizam povodom velikog minskog randevua. Ovde se ne radi čak o tome što svaka zemlja ima svojuocenu dešavanja. Radi se o tome što je Kijev vrlo nepouzdan partner, koji se nalazi uz to pod spoljnom upravom SAD, i još ni jednom nije ispunio ni jedan dogovor, govori ekspert ukrajinskog Centra za socijalnu analitiku Valerij Pesecki.
- Predsednik Vladimir Putin je izveo snažan manevar, uvevši uzvratne sankcije protiv EU. To će primorati obične evropljane da ozbiljno obrate pažnju na to šta se u suštini dešava u Ukrajini. Mislim da pre ili kasnije u Evropi će početi jak pritisak na evropske rukovodioce u cilju da se prekine rat u Ukrajini. Promena stava ukrajinskog rukovodstva takođe može da bude povezana sa pritiskom odozdo.
Mnogo će zavisiti od predstojećih pregovora u Kijevu kancelara Nemačke Angele Merkel sa predsednikom Porošenkom. Zanimljivo je da je gospođa kancelar vrlo oprezno planirala posetu. Ona će je obaviti u subotu 23. avgusta – dan pre velike proslave Dana nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta. Očigledno Merkel nije htela previše da svojim prisustvom „osveti“ svečanosti nove vlasti u Kijevu kako ne bi još vše antagonizovala jugoistok i Moskvu.
Oko stava gospođe Merkel sada je mnogo glasina, sve do toda da se tobože priprema „razmena“ priznanja Krima za prekid podrške ustanicima od strane Moskve i ukidanje sankcija, ali to su samo glasine, kaže rukovodilac Centra za analizu međunarodne poltike Instituta za globalizaciju i socijalne pokrete Mihail Nejžmakov.
- Za razliku od SAD koje vrlo tesno rade sa izvršnom vlašću i snagama bezbednosti u Kijevu, Nemačka ima davnašnje i dobre veze i uticaj u političkim parlamentarnim krugovima. Možemo se setiti kako se do majskih predseničkih izbora u Ukrajini Merkel susretala sa liderom Batkivšćine Julijom Timošenko. I ovaj susret je u mnogome preodredio činjenicu da Timošenko nije izašla na žestoku konfrontaciju sa Porošenkom i nije bio priređen treći majdan.
Porošenko će posle Minska nastaviti da razmatra temu regulisanja ukrajinske krize: U Briselu će on pregovarati sa liderima EU, a nedelju dana kasnije, 4-5. septembra će učestvovati u samitu Ukrajina-NATO u britanskom Velsu. Sudeći po saopštenjima iz Francuske, nije isključena mogućnost još jednog susreta Vladimira Putina i Petra Poroščenka. Pariske novine pišu da predsednik Francuske Fransoa Oland razmišlja da pozove u prvoj polovini septembra radi pregovora o Ukrajini lidere Rusije, Ukrajine i Nemačke.
Andrej Fedjašin,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















