NATO – da ne otkažu kočnice
Ovih dana nemački i drugi evropski mediji komentarišu izjave nemačkog kancelara Angele Merkel, date u toku kratkoročne posete Rigi 18. avgusta. Za vreme sastanka sa šefom letonskog kabineta Lajmdotom Staujuma visoka berlinska gošća je uverila svoju sagovornicu u to da pred opasnostima izazvanim ukrajinskom krizom, Nemačka će pružiti Letoniji potrebnu podršku.
Merkel je dodala da ona dobro shvata zabrinutost stanovnika Letonije i drugih baltičkih zemalja, kao i Poljske povodom zaoštravanja situacije oko Ukrajine.
Ne može da se ne istakne pomalo neobičan za šefa nemačkog kabineta „vojeniziran“ leksikon, koji je odlikovao njene izjave za vreme sastanka sa baltičkom koleginicom. Kako je između ostalog izjavila Merkel, sada je pravo vreme da se jasno stavi do znanja partnerima da član 5 Severnoatlantskog sporazuma o kolektivnoj odbrani neće ostati na papiru, već će naći primenu u realnim dejstvima. Pri tome, podvukla je kancelar, priprema za pružanje uzajamne vojne pomoći treba da se vrši intenzivnije nego do sada.
Angela Merkel izjasnila se pored toga za proširenje programa održavanja zajedničkih vojnih manevara NATO-a uz aktivno učešće Nemačke. Prema mišljenju saveznog kancelara, treba preduzeti sve potrebne mere za usavršavanje vojne infrastrukture u zemljama Baltika, kako bi alijansa mogla brzo da reaguje u slučaju pojave „hitnih situacija“. Istina, razmeštanje NATO trupa u Baltiku na stalnoj osnovi, što bi hteli lideri lokalnih članova alijanse, ona je nazvala nesvrsishodnim. Kao prvo, to protivreči sklopljenom 1997. godine Osnovnom aktu Rusija-NATO, koji Merkel, kako je sama rekla, ne bi htela da prekorači, a kao drugo, prema njenom mišljenju rastojanja u Evropi nisu tolika da budu smetnja za pružanje hitne pomoći partnerima, ukoliko to bude potrebno.
Obilje vojne terminilogije i prilično oštar ton izjava gospođe Merkel, koja obično koristi miroljubiviju leksiku, ne deluju tako neočekivano u kontekstu sve glasnijih upozorenja u NATO-u o opasnosti sa istoka i sve oštrijih optužbi Rusije za agresivne zamisli. Nešto pre toga britanski premijer Dejvid Kameron, na primer, pozvao je NATO da revidira odnose sa Moskvom zbog tobože nezakonitih dejstava Rusije u blizini granice sa alijansom. A usput je on predložio da se izgradi niz novih objekata vojne infrastrukture, pobrine o isporukama vojne opreme i municije, da se dovede brojnost Snaga za reagovanje do 25 hiljada ljudi.
Ali obrazac, ako može tako da se kaže, „ispravnih“ ocena Rusije pokazali su ovih dana u zajedničkom članku sa američki Vol Strit Džornel sam generalni sekretar alijanse Andres Fog Rasmusen i komandant oružanih snaga NTAO-a u Evropi general Filip Bridlav. Članak se naziva NATO – za opasni svet. A podnaslov odmah stavlja sve na svoja mesta: Ruska agresija jasno je stavila do znanja: nama treba pripremljenija, brža i fleksibilnija alijansa.
I nadalje jedna za drugom slede formulacije bez ustručavanja: Agresija Rusije protiv Ukrajine uputila je izazov svetu; Prvi put posle Drugog svetskog rata jedna zemlja silom je zauzela deo teritorije druge; Rusija pribegava hibridnim bojevim dejstvima – iznenadni manevri, tajni odredi, šverc raketa. I slično. Tu nema šta da se negira, pošto nema samih činjenica. A zaključak koji izvode oba najviša činovnika NATO-a nameće se sam po sebi: Moramo da se uverimo da je alijansa spremna, da može i da hoće da zaštiti skoro milijardu naših građana. To je naš cilj broj jedan na samitu u Velsu. Poslaćemo odatle nedvosmisleni signal: danas i ubuduće deviza NATO-a je: Svi za jednog, jedan za sve.
Musketarski govor zvučni, naravno, lepo. Samo da li ovaj cilj treba početkom septembra da bude proglašen za cilj broj jedan u Velsu? Kako je ovih dana rekao u jednom od intervjua stalni predstavnik Rusije u NATO-u Aleksandar Gruško, alijansa odlično razume da Rusija za blok ne predstavlja nikakvu opasnost. U stvari, kako kaže on, rešavaju se strogo unutrašnji zadaci, usmereni na to da se pokaže traženost alijanse, da se postigne uvećanje vojnih resursa. Gruško je ipak izrazio uverenje u to da pre ili kasnije NATO će morati da prizna besperspektivnost konsolidacije na antirusoj osnovi. O tome je rekao u razgovoru sa nama i vojni ekspert, rukovodilac redakcije vojnih novosti agencije ITAR-TASS Viktor Litovkin.
- Mislim da će doći vreme i sve će se smiriti, uspostavićemo odnose, kaže ekspert. Ali u prvom redu to će zavisiti od NATO-a. Na kraju krajeva, tamo će morati da se okrenu licem ka Rusiji. Jer još ostaje Avganistan, odakle za sada nisu izvedene trupe, ostaje Sredozemno more, ostaje borba protiv piraterije, problemi hemijskog oružja. Tačnije, ostaje mnogo problema koje će NATO morati hteo-ne hteo da rešava zajedno s našom zemljom.
Neko smatra da ipak NATO mašinerija sve brže juri po antiruskom koloseku. Da li će tamo na vreme povući kočnicu?
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















