Lideri regionana sastanku Igmanske inicijativnj Sarajevu

U Sarajevu je počela svečana sesija povodom 10 godina od osnivanja Igmanske inicijative, koalicije nevladinih organizacija iz zemalja regiona, na kojoj učestvuju predsjednici Srbije Boris Tadić, Hrvatske Ivo Josipović i Crne Gore Filip Vujanović, te članovi Predsjedništva BiH.

Učesnicima skupa pod nazivom "Bilans odnosa u regionu - bilateralni odnosi i regionalna saradanja" prvo se obratio kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić, koji im je poželio dobrodošlicu i sretan rad.

On je izrazio očekivanje da će se ubuduće predsjednici država u regionu redovno sastajati s ciljem proširenja bolje saradnje, prijateljskih odnosa i afirmacije onih vrijednosti na kojima počivaju Evropa i moderni svijet.

"Vjerujem da će na kraju skupa u Sarajevu lideri u regionu svečano potpisati zajedničku deklaraciju koja je pripremljena u duhu zajedničkog života, stremljenja ka EU, boljeg ambijenta za život svih građana u regionu, kao i afirmacije humanizma, baštine antifašizma i svega onog što predstavlja normalan život", rekao je Šehić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ocijenio je danas u Sarajevu da je cilj Igmanske inicijative jasan i nedosmislen, jer je usmjeren ka podršci i promociji domaćeg i regionalnog dijaloga u sferi politike, ekonomije, obrazovanja i kulture.

"Naš cilj jeste i da olakšamo izgradnju povjerenja i demokratskih vrijednosti, te da podstaknemo naše četiri zemlje, da što brže i kvalitetnije normalizujemo odnose između BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske", rekao je Silajdžić, obraćajući se učesnicima 21. sesije Igmanske inicijative.

Govoreći o aktuelnim pitanjima politike i ekonomije u regionu, on je dodao da je danas potreban i dijalog o svim otvorenim pitanjima, pogotovo o nedostatku povjerenja, kao glavnom kamenu spoticanja u regionu.

"Povjerenje je najbitniji faktor u našim odnosima", naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Silajdžić je pozvao rukovodstva Srbije, Crne Gore i Hrvatske da što prije konkretizuju ideje Igmanske inicijative i da oforme zajedničke timove na visokom državnom nivou, koji bi radili na uspostavljanju i uskoj saradnji naučno-istraživačkih centara za razna polja ljudskog djelovanja.

Izražavajući nadu u uspjeh humanističkih ideja koje karakterišu Igmansku inicijativu, on je rekao da se na ovim prostorima pokazalo da se "silom ništa ne može postići".

"Sve to pokazuje da je jedino što nam ostaje - dijalog, a za to nam je potrebna koncentracija kvaliteta i nerazuđenost, te središte znanja i interakcije", poručio je Silajdžić i izrazio uvjerenje da će zajednička šansa, koju nudi koncept Igmanske inicijative, biti iskorištena u regionu na najbolji način.

Pravdajući svoje odsustvo ranije preuzetim obavezama, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović, uputio je pismo učesnicima 21. sesije Igmanske inicijative u kojem izražava izvinjenje što lično ne prisustvuje ovom skupu poželivši uspješan rad.

"Ideje Igmanske inicijative naišle su na podršku kod svih progresivnih snaga u regionu, jer su bile dobrovoljne, praktične i životno potrebne građanima BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske", ocijenio je Radmanović.

Dobrodošlicu u Sarajevo i efikasan rad sesije Igmanske inicijative poželio je i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, dok je šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas u svom obraćanju naglasio da je "regionalna saradnja važan temelj, ne samo za BiH, nego i za region u cjelini, na putu ka evropskim integracijama".

Kopredsjedavajući Igmanske inicijative iz sve četiri zemlje istakli su u svojim govorima značaj humanističkih ideja i zalaganje za zajednički i kompromisni pristup rješavanju svih otvorenih problema u regionu.

Igmanska inicijativa je pokret nevladinih organizacija iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, usmjeren na bržu normalizaciju odnosa zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.