Dan sjećanja na žrtve u Jadovu upisati u crkveni kalenrar

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora "Jadovno 1941", i vladika gornjokarlovački Gerasim obavijestili su danas Njegovu svetost patrijarha srpskog Irineja da je 24. juni proglašen Danom sjećanja na Jadovno i zamolili ga da taj dan bude upisan u crkveni kalendar.

Oni su obavijestili patrijarha Irineja da je u toku obnova spomen-područja Jadovno, gdje su ustaše zvjerski ubile 40 123 zarobljenika u samo 132 dana postojanja logora, a među njima je bilo 38 010 Srba i približno 2 000 Jevreja.
    
     Bastašić je rekao da su zamolili patrijarha Irineja da služi parastos na 70 godina jadovinske tragedije 25. juna 2011. na Jadovnu, kao i da blagoslovi inicijativu za održavanje prve međunarodne konferencije o Jadovnu u junu sljedeće godine u Banjaluci.

     "Stradanje našeg naroda na Jadovnu bilo je obavijeno šutnjom zato što je istina o Jadovnu bila kontraproduktivna bratstvu i jedinstvu u Brozovoj istoriografiji'', rekao je Bastašić Srni.

     Prema njegovim riječima, rana potomaka jadovinskih žrtava, koja se prenosi iz generacije u generaciju, bila je razlog da se pokrene inicijativa za osnivanje Udruženja ''Jadovno'' u Banjaluci i okupljanje potomaka žrtava sa osnovim ciljem da stradanja u Jadovnu budu otrgnuta od zaborava.

     ''To je odgovoran odnos potomaka pobijenih. Ovo stradanje treba da uđe u trajno pamćenje potomaka, kao dio srpskog pravoslavnog identiteta, da u budućem periodu ne bi platili toliko visoku cijenu koliku su platili njihovi djedovi'', istakao je Bastašić.

     Bastašić je podsjetio da je karlovački istoričar Đuro Zatezalo prije oko 20 godina došao do spiska prema kome su u centralni logor na Jadovnu primljena 40 123 zarobljenika, među kojima je bilo 38 010 Srba, koji se nikada nisu vratili. Oni su dovođeni iz cijele Nezavisne Države Hrvatske, Sarajeva, Trebinja, Višegrada, Sremskih Karlovaca... Knjiga Zatezala o ovim zločinim objavljena je tek prije godinu.
    
     Bastašić, koga je danas sa vladikom Gerasimom u Beogradu primio patrijarh Irinej, rekao je da postoje svjedočenja veoma malog broja ljudi koji su preživjeli ustaški pogrom, a preživjeli su tako što su po 20 dana pili sukrvicu i kišu koja je padala po njima i izvukli se iz jama u koje su bili bačeni.

     Rijetki preživjeli ispričali su da su ljudi bili vezani po dvojica u koloni. Zatim bi maljem bili udareni u glavu prva dvojica ili četvorica koji bi pali u jamu, a onda bi oni filmskom brzinom svojim tijelima povlačili i ostale.

     Zločini ustaša dogodili su se na području Velebita koje obiluje velikim brojem kraških jama, kao i na području ostrva Paga, koje je u neposrednoj blizini.

     Prema njegovim riječima, logor Jadovno je preteča logora Jasenovac. Postojao je do kraja avgusta 1941. godine kada je, zbog dolaska Italijanske vojske, prekinut njegov rad i nakon toga otvoren je Jasenovac. Za lokaciju je odabrano takvo mjesto za koje se znalo da će zločine biti teško dokazati.

     Bastašić je podsjetio da je prije oko 20 godina, sada umirovljeni, vladika zahumsko-heercegovački Atanasije služio pomen za nastradale sveštenike u Jadovnu i da je ovog ljeta ponovo održan pomen kome su prisustvovali predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, izaslanici predsjednika Srbije i premijera Republike Srpske, kao i majka predsjednika Srbije Borisa Tadića, čiji je otac jedna od žrtava tog stratišta.
    
     Poznato je da je Šaranova jama, koja se nalazi nedaleko od Jadovna, duboka oko 100 metara i da je vrlo uska. Pretpostavlja se da je samo u njoj oko 30 000 pobijenih, ali je Bastašić na pitanje Srne odgovorio da samo Bog zna koliko je tamo žrtava.
    
     Vladika Gerasim izjavio je ovom prilikom za medije iz Republike Srpske da je na prijemu kod patrijarha Irineja u Patrijaršiji predložio da u Eparhiji gornjokarlovačkoj bude osnovan odbor koji će imati zaduženje da proučava i vodi brigu o ovom najvećem u Eparhiji logoru u kome su stradali i dvojica vladika i 73 sveštenika.