Evropa je našla način da odgovori Iranu
Brisel uvodi dopunski paket sankcija prema Islamskoj Republici. Dogovor o tome postignut je na sednici ministara inostranih poslova zemalja-članica EU. Sankcije se uvode protiv 180 iranskih kompanija i privatnih lica. Međutim, ne radi se o merama usmerenim protiv energetskog sektora i Centralne banke Irana.
Odluka o dopunskim sankcijama bila je uvedena 2 dana nakon napada iranskih studenata na ambasadu Velike Britanije u Teheranu. Diplomatski skandal koji je usledio, povlačenje ambasadora, ne samo Ujedinjene Kraljevine, već i Holandije, Francuske i drugih zemalja EU doveli su do pojačane napetosti u odnosima s Islamskom Republikom. Prilikom razmatranja dodatnih sankcija London i Pariz su insistirali na najoštrijoj varijanti. Ipak, ona nije bila realizovana, istakao je u intervjuu za „Glas Rusije“ stručnjak Instituta za poznavanje Istoka RAN Vladimir Sažin.
Diskutovalo se o pitanju da se ova sankcije primene na naftnu industriju Irana. U Evropskoj zajednici se nisu svi složili s tim. Inicijator je bila Francuska, „za“ se zalagala Engleska. Zemlje kao što je Grčka, na primer, koja vrlo zavisi od iranske nafte, nastupile su protiv toga. Treba reći da su osvajanje britanske abmasade u utorak i praktično raskid odnosa između Velike Britanije i Irana, mislim, imali uticaja na današnju odluku Evropske unije pošto su praktično svi članovi Evropske unije oštro osudili Iran zbog ovog akta.
Novi paket sankcija je usvojen skoro jednoglasno. Međutim, bez obzira na to, mnoge zemlje EU neće preduzeti potpuni raskid odnosa s Iranom, uveren je profesor katedre za proučavanje Istoka MDIMO Sergej Družilovski:
Italija ni pod kojim uslovima neće povući svog ambasadora i neće praviti bilo kakve demarše. Zato što su mnoge zemlje, bez obzira na sve ove bahanalije oko nuklearnog programa previše isprepletene s iranskim biznisom. Nije samo nafta u pitanju. Tržište Irana je veliko. Investicije u iransku ekonomiju donose veoma veliku dobit. Što se tiče sankcija: da, Iran se zaista nalazi u teškoj situaciji. Međutim, u Teheranu smatraju da dok se iranska nafta bude isporučivala na svetska tržišta mogu izaći na kraj sa svim poteškoćama. I ja se s tim slažem. Ekonomija zemlje je prilično razvijena, Iran je obezbeđen i poljoprivrednim i industrijskim proizvodima. Oni će dugo trajati. Ali, što je glavno – Iran je četvrto nalazište nafte u svetu. I ako se uvedu sankcije na njenu isporuku to će se ozbiljno odraziti na Evropu. Zato što libijske nafte nema, iračke takođe u suštini nema. Sama Saudovska Arabija ne može sve da podmiri.
Paket sankcija koji je odobren u četvrtak dopunio je mere uvedene od strane EU. Takođe, sredinom novembra su sankcije prema 11 iranskih kompanija uvele SAD. Ove aktivnosti predstavljaju reakciju EU i SAD na referat, koji je ranije objavila IAEA. U njemu se tvrdi da je do 2003. godine iranski nuklearni program navodno bio vojnog karaktera. Odgovarati u ovom slučaju sankcijama na sumnjive podatke nije baš dalekovido rešenje, uveren je Sergej Družilovski:
Što se tiče nuklearnog programa, već sam više puta o tome govorio, on se tamo i ne pominje. Može se govoriti o prilično primitivnim aktivnostima na obogaćivanju urana. Međutim, 3,5-4 hiljade centrifuga – to je smešno. Svaki stručnjak će vam reći da se nikakva atomska bomba od toga u sledećih 20 godina ne može napraviti.
Ruski MIP je već više puta isticao da „pojačavanje pritiska sankcija na Iran postaje skoro cilj samo po sebi“. Bilo je naglašeno da ova dejstva ne vode samo ka blokiranju pregovora o iranskom nuklearnom programu, već i ka vojnoj eskalaciji. Vlasti Islamske Republike su već izjavile da su spremne da se suprotstave Zapadu svim sredstvima, i čak su započele vojnu obuku u rejonu Persijskog zaliva. A javno tužilaštvo Nemačke je u četvrtak izjavilo da vodi istragu o „eventualnim planovima Irana za nanošenje udara po vojnim objektima SAD u SRN“.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/skender/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
On je napomenuo da Rusija, koja je kontrolisala Buču nekoliko nedelja, ima dobre odnose sa lokalnim stanovništvom...
U blizini Kijeva, nepoznata lica otvorila su vatru na automobil prvog pomoćnika predsednika Ukrajine Sergeja Šefira, a vozač je ranjen, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine. ...
Dejan Čarkić koga su zvali i Cocin , kako kaže ovo staro slovensko ime sa značenjem raditi , a tumači se i kao dragocen i jed.instven, mio i Božji...
Da život može da bude zaista težak najbolje zna porodica Nikolić iz Mečkovca. Mira, majka troje dece i njen suprug su bez posla i suočavaju se sa teškom materijalnom...
Poznata glumica Neda Arnerić preminula je u 67. godini života, preneli su mediji. Prema prvim informacijama, glumica je pronađena u svom stanu na Vračaru. ...
RT: Srušio se ukrajinski „Boing 737“ pri poletanju u Teheranu, nema preživelih...
Ostale novosti iz rubrike »




.jpg)











