Mali akcionari prisiljeni na samoorganizovanje

Tako su se u akcionom jedinstvu za odbranu golih života, što se u savremenom slengu krsti kao zaštita osnovnih ljudskih prava, našli predstavnici udruženja malih akcionara, radnika koji su ostali bez posla u malverzacijama u privatizaciji preduzeća i mnogobrojni nezposleni. Zajednički imenitelj im je da su svi zajedno i svako posebno žrtve tranzicije i sistema vlasti koja je provodila ovaj proces na štetu zaposlenih pa i po cijenu da nam, kao danas, stopa nezaposlenosti bude najveća u Evropi, dakle, užasavajuća. Sve ove organizacije, tjerane ljutom nevoljom, potpisale su danas u Banjaluci Sporazum o zajedničkom djelovanju čiji je cilj samo jedan i krajnje jednostavan i duboko ljudski, stvaranje ambijenta za normalan život građana Srpske. Ali pljačka ne prestaje ni danas jer, kako kaže, predsjednik Saveza udruženja malih akcionara Republike Srpske Nebojša Jugović, u privatizaciji privrednih subjekata u Srbskoj radnici i akcionari i dalje ostaju i bez posla, i bez imovine. Ispostavilo se i u njihovom iskustvu da je oslonac stečajne mafije upravo u pravosuđu. "Obraćali smo se nadležnim paravosudnim institucijama, jer se privreda Republike Srpske nemilosrdno uništava i oduzima imovina radnika. Međutim, sudovi i tužilaštva ništa po tom pitanju ne preduzimaju. Zato ćemo okupiti radnike, građane i sindikalne organizacije i sve one koji su oštećeni u ovim malverzacijama i organizovati demonstracije pred nadležnim sudovima kako bi zaštitili osnovna ljudska prava", kaže Jugović. Umjesto da nadležne pravosudne institucije rješavaju predmete koji se odnose na privatizaciju privrednih subjekata u Srbskoj, oni otvaraju stečajne postupke koji traju godinama i u kojima su radnici uvijek u krajnjem platnom redu što im garantuje da će, nakon što se namire banke I ostali povjerioci, ostati krivih leđa bez marke u džepu za minuli rad. "Imovina koju posjeduje Republika Srbska je ogromna, ali se u posljednjih 20 godina sistematski uništava. Mi ćemo u narednih 10 do 15 dana organizovati okupljanje ispred nadležnih pravosudnih institucija i tražiti da hitno postupe po tužbama i krvičnim prijavama obespravljenih radnika", rekao je Jugović. Ukoliko ne bude lijeka u pravosuđu Srpske oni će zatražiti zaštitu Tužilaštva i Suda BiH. To je slika pravosuđa koje je iza sebe ostavio novopečeni predsjednik Ustavnog suda RS Džerald Selman. Sa iskustvom koje u Srbskoj imaju žrtve tranzicije više je nego očigledno da je u Selmanovom konceptu pravosuđe bilo koruptvni dio parasistema a ne mjesto pravde i zaštite elementarnih ljudskih prava pa i prava na rad, jer ako nema njega nema ni prava na život. Tako se pokazalo da je strukturalni Selmanov dijalog poražen u praksi a da se nije ni pomakao sa početka jer su građani u nevolji spremni tražiti zaštitu i onih institucija koje Selman osporava. Predstavnik radnika "Fruktone" iz Banjaluke Ljubomir Krečar ukazuje na povezanost između određenih institucija. “ Organi gonjenja ništa ne preduzimaju već godinama kako bi se utvrdili krivaci za prodaju nekretnina ne samo ovog privrednog kolektiva već i mnogih drugih. U privredi Republike Srpske je oko 900 preduzeća pod stečajem. Ovakvo stanje je nedopustivo i sve se mora učiniti kako bi se spasila privreda i radna mjesta na kojima će ljudi moći zaraditi hljeb za svoje porodice”, kaže Krečar napominjući da sada niti preduzeća rade, niti zapošljavaju, a kada uđu u stečaj ispostavi se da je i imovina prodata. Ovako tragična situacija ne odlaže imperative da se sa Selmanom povede strukturalni dijalog o njegovim zaslugama za ovakav nivo bezakonja. Nikakav izbor i nikakav sud, posebno ne Ustavni, ne mogu ga amnestirati od odgovornosti.