„Balkanizacija“ Rusije
Petak je veče. Pored noćnog kluba okupila se grupa Moskovljanki u nošnji koje dosta liči na srpsku. Široke haljine, uredno skupljena kosa, jaka šminka i mangupski osmesi. Ovo je egzotika čak i za kosmopolitsku Moskvu.
Narodna nošnja je propusnica za zabavu „Balkanizacija“. Ovom već pomalo zaboravljenom političkom terminu moskovska omladina dala je novo značenje: vesela igra uz balkansku muziku. „Po meni, ‘balkanizacija’ je nešto između srpske svadbe, romske sahrane i odeske kuhinje“, kaže organizator Vasja Vasiljev, misleći na Odesu, ukrajinski grad na Crnom moru u kome se susreću istočnoslovenska, jevrejska, bugarska i moldavska kultura. Za mnoge mlade Ruse Odesa predstavlja početak Balkana.
Vasja priređuje slične zabave i u Sankt Peterburgu, Samari, Minsku, Kijevu i Rigi. Zabava se svuda održava na sličan način: gosti naiskap ispijaju votku, sledi „kolo“, prvo uz grčki sirtaki, pa onda uz jevrejske violiniste, a kulminacija večeri uvek je „Kalašnjikov“. Ovi „balkanofili“ luduju za Kusturicom i Bregovićem, koji u Rusiju dolaze nekoliko puta godišnje, i svaki put sve bolje prolaze. Kusturica je 23. februara nastupao u koncertnoj dvorani „Čajkovski“ zajedno sa slavnim vojnim horom „Aleksandrov“, a Bregović će biti glavni gost na velikom festivalu etno-muzike „Dikaja mjata“ („Divlja nana“) u junu.
Stoga nije čudo što ruska publika baš prema njihovom obrascu zamišlja srpsku muziku i što svi ovi mladi obožavaoci Bregovića i Kusturice maštaju da posete Kustendorf i Guču. Ova dva specifična festivala za njih i jesu Srbija: zemlja neumornih trubača.

Za mlade Srbe koji žive i studiraju u Moskvi srbska muzika je ipak nešto potpuno drugačije: disko-hitovi, besmrtne rok--balade i narodne pesme. Projekat „Srbska žurka“ nastao je sasvim slučajno kada je grupa srbskih studenata odlučila da dočeka Novu godinu po starom kalendaru. Od tada, već nekoliko godina dvaput mesečno u moskovske klubove na „Srpsku žurku“ dolaze mladi, i to ne samo Srbi. „Prvobitno nismo imali nameru da pravimo veliku zabavu“, kaže organizator Ognjen Šiljak. „Ali, kada sam prebrojao goste, bilo je nas preko trista, uključujući i mnogo Rusa! Bio sam van sebe od sreće. Izuzetno mi je drago što gledam ruske devojke i mladiće koji na našem jeziku zajedno sa nama pevaju naše omiljene pesme. Tako nešto se verovatno ne bi moglo desiti nigde na svetu osim u Rusiji.“
- Izvor
- Ruska reč/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
On je napomenuo da Rusija, koja je kontrolisala Buču nekoliko nedelja, ima dobre odnose sa lokalnim stanovništvom...
U blizini Kijeva, nepoznata lica otvorila su vatru na automobil prvog pomoćnika predsednika Ukrajine Sergeja Šefira, a vozač je ranjen, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine. ...
Dejan Čarkić koga su zvali i Cocin , kako kaže ovo staro slovensko ime sa značenjem raditi , a tumači se i kao dragocen i jed.instven, mio i Božji...
Da život može da bude zaista težak najbolje zna porodica Nikolić iz Mečkovca. Mira, majka troje dece i njen suprug su bez posla i suočavaju se sa teškom materijalnom...
Poznata glumica Neda Arnerić preminula je u 67. godini života, preneli su mediji. Prema prvim informacijama, glumica je pronađena u svom stanu na Vračaru. ...
RT: Srušio se ukrajinski „Boing 737“ pri poletanju u Teheranu, nema preživelih...
Ostale novosti iz rubrike »




.jpg)











