U SEPTEMBRU PROTESTI U SARAJEVU

Puzigaća je naglasio da međunarodna zajednica već godinama, kao i Hrvatska, vješto izbjegava da riješi ovaj problem.

"Želimo da se stečena prava u Hrvatskoj rješavaju identično kao i u BiH", rekao je Puzigaća novinarima u Banjaluci, nakon prezentacije rezultata projekta restitucije stečenih prava lica izbjeglih iz Hrvatske koji nemaju hrvatsko državljanstvo, sa posebnim osvrtom na prava članova ovog udruženja.

Prema njegovim riječima, ako kancelarija UNHCR-a ili OEBS-a u Sarajevu ništa ne urade povodom njihovih zahtjeva, članovi ovog udruženja u Republici Srbskoj, kao i sličnih Udruženja u Federaciji BiH, otputovaće u Ženevu iz koje se neće vraćati dok njihovi problemi ne budu riješeni.

Puzigaća je naveo da je Udruženje podnijelo 100 tužbi Komitetu za ljudska prava u Strazburu.

Predsjednik Upravnog odbora udruženja "Jelah" iz Federacije BiH Ramiz Nerman rekao je da se 148 članova ovog udruženja, koji su prije rata radili i živjeli u Hrvatskoj, suočavaju sa neriješenim problemima nezakonitih otkaza, otpremnine i prava na privatizaciju u toj zemlji.

"Najveći problem su invalidi rada, koji su u Hrvatskoj na radnom mjestu ostali bez dijelova tijela i dobili otkaze, iako ih nisu mogli dobiti nikako. Sada je njihov problem da ne mogu ostvariti prava na penziju, a zdravstveno nisu sposobni ni za kakav posao", istakao je Nerman.

On je naglasio da institucije BiH ne sarađuju dovoljno sa institucijama Hrvatske da se njihov problem riješi.

"BiH kao država ne priznaje naša prava, a ni Hrvatska iako smo prava ostvarili u toj državi", istakao je Nerman.

On je dodao da Udruženje koje on predstavlja uglavnom štiti prava iz radnog odnosa, te napomenuo da su povodom toga već četiri tužbe primljene u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

"Nijedna od naših tužbi još nije odbačena, imamo advokate u Hrvatskoj koji rade po tim tužbama i očekujemo da će one biti prihvaćene", zaključio je Nerman.

Darko Marjanović, koordinator Programa bespravne pravne pomoći koju provodi organizacija "Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH" u kancelariji Banjaluka, rekao je da u BiH i Hrvatskoj ne postoje osnovni uslovi za zaštitu ljudskih prava ove kategorije građana.

"BiH i Hrvatska ne preduzimaju ništa da obezbijede rješavanje njihovih stečenih i imovinskih prava koja su izgubili tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije", zaključio je Marjanović.